Prema trenutnim procedurama, strani radnici u BiH se zapošljavaju na osnovu godišnjih kvota. Jedna od metoda je odobravanje i povećavanje kvota za izdavanje radnih dozvola za radnike iz inostranstva i to je kratkoročna mjera za rješavanje akutnog stanja. Prije toga treba provjeriti ko može od hiljada nezaposlenih u BiH raditi u svojoj zemlji, okrenuti se školovanju potrebnih kadrova, a uz to izvršiti temeljitu analizu demografskog stanja i demografske projekcije za narednih, bar 10 godina, poručuju iz u Privredne komore (PK) Federacije BiH.

Je li neophodno da strani radnici dolaze u BiH kada ih na biroima za zapošljavnje ima na desetke hiljada, pitali smo u Privrednoj komori Federacije BiH.

- Činjenica je da poslodavci sve teže pronalaze radnu snagu. Prema istraživanju tržišta rada koju je proveo Federalni zavod za zapošljavanje utvrđeno je da kantoni koji prednjače u industrijskom razvoju imaju i najveće potrebe za radnom snagom, a u isto vrijeme i veliki broj nezaposlenih. Struktura nezaposlenih na evidenciji nije u skladu sa potrebama privrede i to je ozbiljan problem za čije rješavanje treba mnogo resursa, znanja, vremena i dugoročnih planova na najvišem nivou – rekli su Centru za analizu i informatiku PK Federacije BiH.

Nužno je ozbiljno i stručno analizirati stanje i potrebe privrede u BiH. 

- Prvo moramo procjeniti stanje na evidencijama zavoda za zapošljavanje. Brzo utvrditi za koja zanimanja trebamo školovati učenike srednjih škola i studente na fakultetima. Uz to izvršiti temeljitu analizu demografskog stanja i demografske projekcije za narednih, bar 10 godina - ističe Enisa Kadić iz Centra za analizu i informatiku PK Federacije BiH.

Ukupna kretanja na tržištu, otvaranje za slobodan protok robe, materijala, ali i radne snage morat će postati predmet ozbiljne analize i kvalitetnih projekcija, smatraju u Centra za analizu i informatiku.

- Već 30 godina stanovništvo napušta BiH, a posljednjih 6-7 godina je izražen trend odlaska radnosposobnog stanovništva iz BiH, ali ne na određeno vrijeme jer odlaze cijele porodice koje se ne misle vraćati u BiH. Prema procjenama UN DESA u BiH u 2100. godini broj stanovnika će pasti na 1,6 miliona, a samo 2021. godine BiH je napustilo 170 hiljada ljudi, i ovaj trend se nastavlja. To se nužno odražava na našu privredu – ističe Enisa Kadić.

U 2021. godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH je završila godinu sa prosječnom neto plaćom od 1.046 KM, što je više za 5,3 posto u odnosu na isti period 2020. godine.

- Međutim, najveći rast plaća imali su zaposleni u sektoru nekretnina gdje su plaće rasle prosječno oko 21 posto, potom administrativne i uslužne djelatnosti sa rastom nešto više od 14 posto. Kada je prerađivačka industrija u pitanju, prosječne neto plaće rasle su u industriji tekstila, kože i obuće od 3-5 posto, a na sve to inflacija u BiH značajno utječe na životni standard – zaključuje Enisa Kadić iz Centra za analizu i informatiku PK Federacije BiH.

U Bosni i Hercegovini je stranim državljanima, kako pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH, samo u 2021. godini izdato ukupno 2.987 radnih dozvola. Od toga je u Federaciji Bosne i Hercegovine izdato 1.740 dozvola, u Republici Srpskoj 1.095, a u Brčko distriktu BiH 152.

Od ukupno izdatih važećih radnih dozvola 408 je izdato ženama, a 2.367 muškarcima. Najviše stranih radnika bilo je iz Srbije, i to 622, zatim iz Turske, 334, Hrvatske 193 i iz Kine 124.

Posmatrano po djelatnostima, u zapošljavanju stranih radnika prednjače trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala, građevinarstvo, ostale uslužne djelatnosti, te prerađivačka industrija.