U bosanskom ćilimu spojeni su elementi orijenta i Balkana, sa bogato ukrašenim krajevima, a najpoznatiji je takozvani begovski ćilim, čija kvaliteta se mjerila tako što ako bi ga okrenuli prema suncu, kroz njega ne bi smjela proći niti jedna zraka.

Bosanski ćilimi rađeni su od vune domaće ovce, a za bojenje su se koristili uglavnom biljni sastojci. Oni najobičniji su crvene boje te posjeduju razne ornamente po sebi, a također je vrlo česta i plava boja na bosanskim ćilimima. Od ukrasa su prisutni prava, cik-cak linija, trokut, romb, također i stilizirani motivi iz flore i faune. 

- Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine najznačajnija je institucija kada je upitanju strčuno i naučno istraživanje bosanskog ćilima. Prije svega zbog velike zbirke koju mi imamo, a koja broji oko 150 primjeraka, a onda i zbog dokumentacije. Dakle postoji dokumentacija o svakom tom ćilimu. Znate, muzej, i svaki muzejski predmet je beskoristan bez dokumentacije. Ako ne znate porijeklo predmeta i nastanak, onda to nije muzej, to je antikvarnica. U muzeju imamo konzervacijsku službu, sigurno najbolju u BiH. Nezaobilazna tačka za istraživanje bosanskog ćilima je Zemaljski muzej BiH – ističe Lebiba Džeko, kustosica sa Odjela etnologije Zemaljskog muzeja BiH.

Pojasnila je kako se razvilo ćilimarstvo na području naše zemlje, ističući da je tkanje kao zanat, jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti koja praktično postoji od prahistorije.

- A samo ćilimarstvo se na ovim područjima razvilo dolaskom Turaka, mislim izrada ćilima kao podnih prostirki. Naravno, tkale su se prije prostirke druge vrste, odjeća, ali kao podna prostirka, ovdje se izgrađuje uglavnom od dolaska Turaka. E sada mi smo od njih usvojili tehnike izrade, materijale, a naravno svugdje se razvijaju i neke specifičnosti koje su male, i one zaista, moram vam priznati, nisu nikada do kraja definisane.

Mi bosanski ćilim u Zemaljskom muzeju posmatramo iz ugla etnološke svrhe, a u poređenju sa turskim, on ima male razlike u vidu kompozicije ćilima, kompozicije ornamenata. Naš ćilim je pomalo jednostavniji i on ima malo jednostavniju kompoziciju i malo je preciznija, malo je jasnija i jednostavnija. U različitim varijantama se isti motiv pojavljuje i ti motivi imaju svoje značenje. I sama izrada ćilima je bila različita. Ako ste vi pravili ćilim kao ruho za mladu, onda je imao te neke motive koji su značili bogatstvo, plodnost, imao je boje svjetlije, jače – pojašnjava Džeko.

Najstariji bosanski ćilim koji posjeduje Zemaljski muzej BiH, ističe Džeko, datira iz kraja 18, odnosno početka 19. stoljeća, a dolaskom Austrougara osniva se tkaonica ćilima i počinje se raditi po šemi.

Zanimljivo je da od 2019. godine Sarajevo Film Festival umjesto klasičnog crvenog tepiha koristi repliku tradicionalnog bosanskog ćilima iz zbirke Zemaljskog muzeja BiH. Bosanski ćilim opjevan je u mnogim narodnim pjesmama, a i česta je inspiracija likovnim umjetnicima.