Vlada je zato predstavila nacrt zakona o doseljavanju stručne radne snage koji bi joj trebao olakšati dolazak, piše Deutsche Welle.

Njemačkoj nedostaje stručna radna snaga u području zdravstvene njege, u informatičkoj tehnologiji, ali nedostaju joj i dobri majstori i logističari.

Prema njemačkom zavodu za zapošljavanje, u ovu bi zemlju trebalo svake godine za stalno dolaziti 400.000 stručnjaka kako bi se stabiliziralo tržište rada, a 2021. ih je došlo samo 40.000.

Kad naraštaj rođenih šezdesetih godina ode u penziju, problem će biti još gori.

Njemačka vlada sebi je dala zadaću stvoriti "najmoderniji doseljenički sistem u Evropi", kako je još prošlog novembra izjavio ministar rada Hubertus Heil.

- Mnoge zemlje su nam konkurencija za pametne glave i vrijedne ruke. Njemačko blagostanje se osigurava tako da dobijemo pravu radnu snagu – kazao je Heil.

Vlada je sad prihvatila nacrt novog zakona o doseljavanju radne snage. On zapravo spada u reforme koje je prije tri godine pokrenula još prethodna koalicijska vlada kršćanskih demokrata i socijaldemokrata.

Što se mijenja

Najprije se tu radi o stručnoj radnoj snazi za zemalja koje nisu članice EU - za građane Unije ionako nema nikakvih prepreka.

Treba biti olakšan postupak u sva tri kriterija: u priznavanju kvalifikacija i diploma, u dolasku stručne radne snage s radnim iskustvom, ali i za one koji još nemaju ugovor o zapošljavanju s nekom kompanijom u Njemačkoj.

Bit će izdano i više takozvanih "plavih karti" Evropske unije - dozvola rada i boravka u trajanju od 10 godina.

No tu je smanjena granica očekivanog godišnjeg bruto prihoda sa 58.400 eura na 45.552.

Za osobe sa završenom visokom školom je dolazak moguć i bez znanja jezika i uobičajene provjere ima li za raspisano radno mjesto nekoga iz Njemačke ili EU.

Informatičari će dobiti "plavu kartu" čak i prije završenog fakulteta ako već imaju radnog iskustva u svojoj struci.

Dvostruko više stručnjaka sa zapadnog Balkana

Po novom zakonu bit će moguće doseljenicima promijeniti struku: primjera radi automehaničar će moći prijeći u logistiku.

Kod šest država zapadnog Balkana udvostručen je kontingent tako da ih od ove godine može dolaziti 50.000 svake godine.

Kod priznavanja diploma i kvalifikacija - koje je obično trajalo veoma dugo nakon podnošenja zahtjeva, to će biti potpuno ukinuto za osobe koje imaju najmanje dvije godine radnog iskustva i ako je njihova kvalifikacija priznata u zemlji porijekla.

- Ta promjena će značiti manje birokratije i kraću proceduru - rekla je ministrica unitrašnjih poslova Nancy Faeser.

Ipak, ovo se odnosi samo za stručnu radnu snagu koja ima dohodak iznad određene granice. Ali i oni koji su ispod te granice, moći će u Njemačkoj početi raditi još dok se provjerava njihova kvalificiranost.

Može se doći pa onda tražiti posao

Prema nacrtu zakona se uvodi i takozvana "karta šansi" u kojoj se sakupljaju određeni bodovi. Njome osobe sa završenom visokom školom mogu doći u Njemačku na godinu dana tražiti posao: kriterij je poznavanje njemačkog, ali to mogu biti i engleski jezik, starosna dob, radno iskustvo, povezanost s Njemačkom, a lakše će biti i onima koji dolaze i sa životnim partnerom ili partnericom za koje ima radne perspektive u ovoj zemlji.

Opozicija ima zamjerki

O ovom prijedlogu zakona će se još raspravljati u Bundestagu, ali njemačka opozicija ipak ima i zamjerki.

Susanne Ferschl iz stranke Ljevice prigovara kako se "treba prekinuti, a ne proširiti" doseljavanje radne snage u problematične i izrabljivačke radne odnose.

Hermann Gröhe iz kršćanskih demokrata smatra kako u svemu tome "nema ničeg djelotvornog" da bi se privuklo više dobro obrazovane radne snage, a naročito ukazuje i na problem osoblja u diplomatskim predstavništvima Njemačke koji trebaju odlučivati o vizama.