open-navfaktor-logo
search
Otvoren projekat
Namjera je da se u Hercegovini zasade maslinjaci na hiljadu hektara
Počeli su građevinski radovi na izgradnji centra za maslinarstvo u Mostaru, koji bi trebao dati podršku istraživačkom radu i savjetovati maslinare.
17.02.2022. u 08:05
get url
text
Maslina

Međunarodni projekat je vrijedan 884 hiljade eura, a sufinansiran je sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske unije u iznosu od 752 hiljade eura, a gradi se u okviru regionalnog prekograničnog projekta u kojem grad Mostar sudjeluje zajedno sa Splitom i Bokom. Uz grad Mostar, nosilac projekta je Privredna komora Federacije BiH.

U cijeloj Hercegovini ima oko 130 maslinara, koji svoje nasade uzgajaju na 350 hektara zemljišta. Cilj pokrenutog projekta da se iskoriste neobrađena krševita područja i doći do hiljadu hektara zasađenih maslina.

Bojan Spasojević iz Odjeljenja za privredu Grada Mostara kaže za Faktor da su pripreme projekta COOPER počele 2017. godine.

- Tada smo počeli snimati stanje u Hercegovini, gdje bi bilo najbolje početi sadnju maslina. Godine 2017. pojavio se problem sa smiljem koje je zasađeno u velikom dijelu Hercegovine, ali pale su cijene i ljudi su odustajali od proizvodnje smilja, a ta zona gdje je bilo smilje pogodna je za maslinarstvo. Onda je Grad Mostar aplicirao za međunarodni projekat pod nazivom COOPER i zadovoljili smo tražene uvjete i određeni smo za lidera ovog projekta, što znači da ga Mostar voditi u naredna 24 mjeseca od 15.12.2020. do 14.12.2022. godine, kada se treba završiti – ističe Spasojević.

Projekat je počeo sa izgradnjom međunarodnog centra u Mostaru, koji će početi sa pilot-projektom širenja maslinarstva u Hercegovini.

- Na raspolaganju nam je jedan hektar zemljišta za eksperimentalni zasad na kojem ćemo zasaditi 20 do 30 sorti različitih vrsta maslina. Za sada radimo samo na izgradnji centra za maslinarstvo koji će imati svoju laboratoriju, konferencijsku salu za stručna predavanja iz oblasti maslinarstva. Došli smo do podataka da na 350 hektara zemljišta na kojem su masline, njihova starost u prosjeku je 15 godina. Jedini stogodišnji nasadi maslina su u Neumu i nešto malo maslinjaka je oko Stoca. Za nove nasade maslina po klimatskim uvjetima najpogodniji je Ljubuški – otkriva naš sagovornik.

Prošle godine u Mostaru je počela sa radom uljara za preradu maslina u kojoj se proizvodi ekstra djevičansko maslinovo ulje.

- Zbog toga su ljudi u Hercegovini sve više zainteresovani za zasade maslina, a mi smo spremni da im preko ovog oglednog dobra damo savjete koju sortu maslina je nabolje zasaditi. U istraživanju sa maslinarima na potezu od Trebinja, Stoca, Čapljine, Gruda, Ljubuškog, Čitluka došli smo do podataka koje sorte uzgajaju, koji su prinosi i problemi u ovom poslu. Cilj nam je da saznamo gdje su krajna rubna područja na kojima se može saditi maslina. Proučavamo i rodnost određenih sorti maslina i to su neki rezultati koje smo obradili u drugoj godini ovog projekta. Prije nekoliko godina dobili smo saglasnost nekoliko općina koje će po jedan hektar zemlje dati za sadnju maslina, kako bismo provjerili po zonama gdje bolje uspjeva određena sorta - ističe Spasojević.

Ekspanzija maslinarstva u Hercegovini započela je 2008. godine i svake godine broj proizvođača raste.

- Na tržištu zasadi maslina prodaju se kao jednogošnji zasad, dvogodišnji i trogodišnji, pa i više godina stari zasadi. Od šeste do osme godine starosti postiže se donekle stabilan rod masline, pa se mnogi odlučuju da posade trogodišnje sadnice kako bi što prije došli do plodova. Cijene sadnica maslina na tržištu se kreću od 12 do 30 maraka. Što su sadnice starije, one su i skuplje, pa trogodišnja sadnica košta 30 maraka - zaključuje Spasojević.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.