Indeks cijena hrane FAO, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se uobičajeno trguje, u junu je u prosjeku iznosio 122,3 boda, što je pad od 1,4 posto u odnosu na maj i 23,4 posto u odnosu na svoj vrhunac u martu 2022.

FAO indeks cijena žitarica pao je za 2,1 u odnosu na maj. Međunarodne kotacije krupnih žitarica u junu su smanjene za 3,4 posto, uglavnom zbog povećanih zaliha kukuruza iz tekućih žetvi u Argentini i Brazilu i poboljšanim izgledima proizvodnje u ključnim proizvodnim područjima Sjedinjenih Američkih Država. Međunarodne cijene pšenice pale su za 1,3 posto, kako su na sjevernoj hemisferi počele žetve, pod utjecajem obilnih zaliha i nižeg izvoznog poreza u Ruskoj Federaciji, zajedno s poboljšanim uvjetima u SAD-u.

Međunarodne cijene riže pale su za 1,2 posto zbog smanjene potražnje za ne-Indica sorte i naporima Pakistana da privuče izvoznu prodaju.

Indeks cijena biljnog ulja FAO pao je za 2,4 posto u odnosu na maj, jer su niže svjetske cijene palminog i suncokretovog ulja više nego nadoknadile povećanje kotacije sojinog i repičinog ulja, pod utjecajem vremenskih prilika u glavnim regijama rasta.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda pao je za 0,8 posto u junu, predvođen nižim svjetskim cijenama sira, čak i dok su svjetske cijene puta rasle, potaknute aktivnom potražnjom za spot nabavkama, uglavnom sa Bliskog istoka.

Indeks cijena šećera FAO pao je za 3,2 posto, što je njegov prvi pad nakon četiri uzastopna mjesečna povećanja, uglavnom izazvan dobrim napretkom žetve šećerne trske u Brazilu i sporom globalne potražnje za uvozom, posebno iz Kine.

FAO indeks cijena mesa bio je nepromijenjen u junu, pri čemu su cijene mesa porasle zbog velike potražnje za uvozom iz istočne Azije usred tekućih izazova u snabdijevanju povezanim s raširenim izbijanjem ptičje gripe. Međunarodne cijene svinjskog mesa također su porasle, dok su cijene goveđeg i ovčjeg mesa blijede zbog povećane izvozne dostupnosti iz Okeanije.

Predviđa se da će svjetska proizvodnja žitarica postići rekord u 2023/24, prema najnovijem izvještaju o ponudi i potražnji žitarica. FAO je povećao svoju prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2023. godinu na 2.819 miliona tona, što ukazuje na povećanje od 1,1 posto u odnosu na 2022. godinu.

Očekuje se da će se svjetska upotreba žitarica u sezoni koja je pred nama povećati za 0,9 posto na 2,805 miliona tona, vođena očekivano povećanom potrošnjom krupnih žitarica, posebno kukuruza za stočnu hranu.

Visoke cijene hrane, ekonomske krize, sukobi, suše i predstojeći rizik od vremenskih prilika El Niño u nekoliko regija pogoršavaju zabrinutost za sigurnost hrane u mnogim dijelovima svijeta. Procjenjuje se da je za ukupno 45 zemalja diljem svijeta potrebna vanjska pomoć za hranu. Mjera visoke domaće cijene hrane, koja se razlikuje od FAO-ovog indeksa cijena hrane, uzrok je zabrinjavajućeg nivoa gladi u većini od 45 zemalja, od kojih se 33 nalaze u Africi, devet u Aziji, te na Haitiju, Ukrajini i Venecueli.

Dok se predviđa da će se svjetska proizvodnja žitarica povećati za 1,1 posto 2023. u odnosu na prethodnu godinu, predviđa se da će se smanjiti u skupini od 44 zemlje s niskim dohotkom s deficitom hrane (LIFDC), povećavajući potrebe za uvozom, navodi se u izvještaju.