Signal je snimio Paul Henry Nargeolet, koji je čak više od 30 puta ronio do morskog dna na kojem leži Titanic, piše sciencealert.com.

Misterija je ostala neriješena desetljećima i niko nije uspio utvrditi je li riječ o još jednoj olupini broda, nekoj geološkoj značajci ili nečem skroz novom. No, ove godine misterija je napokon riješena.

U ekspediciji do ostataka Titanika ranije ove godine Nargeolet i njegove kolege istraživači uspjeli su dokumentirati dubokomorski greben prepun morskog života, oko 2.900 metara ispod površine mora.

- Nismo znali što ćemo otkriti. Na sonaru ovo je moglo biti bilo šta, uključujući potencijal da se radi o još jednom mjestu brodoloma. Tražio sam priliku da istražim ovaj veliki objekt koji se pojavio na sonaru tako davno. Bilo je nevjerovatno istražiti ovo područje i pronaći fascinantnu vulkansku formaciju koja vrvi od života - kaže Nargeolet.

Taj novootkriveni bazaltni greben privremeno je nazvan Nargeolet-Fanning po Nargeoletu i Oisínu Fanningu, istraživačkom specijalisti u ekspediciji.

- Kada sam saznao za mogućnost ronjenja kako bih otkrio misterij onoga što je viđeno na sonaru 1998. godine, znao sam da želim učestvovati u tome - rekao je Fanning.

Tim sada želi podijeliti svoja otkrića s drugim naučnicima kako bi poboljšali svoje znanje o životu u morskim dubinama. Jednom zanimljivom putu naučnog istraživanja cilj je utvrditi kako vrste života, koncentracija organizama i sastav cjelokupnog ekosistema variraju između grebena Nargeolet-Fanning i poznate olupine broda u čijoj se blizini nalazi.

- Sličnosti i razlike pomoći će nam da bolje razumijemo naše dubokomorsko okruženje - kaže Steve Ross sa Univerziteta North Carolina, morski naučnik i glavni naučnik ekspedicije.

Istraživači su također prikupili brojne uzorke vode koji se mogu provesti kroz postupke DNK analize okoline kako bi saznali više o vrstama sa kojima imaju posla na ovom novootkrivenom grebenu.

Računarski modeli također će se koristiti da se utvrdi kako život preživljava tamo gdje jeste, što je povezano sa stalnim naporima naučnika da saznaju više o tome kako se spužve i koralji uspijevaju toliko proširiti preko okeana.

Sve to igra ulogu u nastavku istraživanja o tome kako klimatske promjene utječu i na okeane te kako bi se ti osjetljivi ekosistemi mogli prilagoditi i preživjeti dok se okeanske vode zagrijavaju.

- Moramo podijeliti ove informacije sa naučnom zajednicom i kreatorima politike kako bismo bili sigurni da će ovi osjetljivi ekosistemi dobiti odgovarajuću pažnju i zaštitu koju zaslužuju - kaže morski biolog Murray Roberts sa Univerziteta Edinburgh u Velikoj Britaniji.