Kao razloge za izmjenu Poslovnika navode niz njegovih propusta i nedostataka a cilj je zapravo Komisija za izbor i imenovanje Zastupničkog doma FBiH po njihovoj mjeri kako bi mogli imenovati Marina Vukoju, bliskog HDZ-u, za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Vukoja bi na toj poziciji mogao ostati narednih 20 godina.

Komisija za izbor i imenovanje inače broji 11 članova, trenutno nedostaju dva člana jer su raniji članovi komisije iz HDZ-a predali mandate. Jedan od zadataka ove komisije je predlaganje imena kandidata za sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Cilj "Trojke" i HDZ-a jeste da prema zastupnicima ode samo jedno ime sa liste uspješnih kandidata i to prvorangirani Marin Vukoja, koji nema dana staža u pravosuđu, ali je blizak HDZ-u, dok opozicija insistira da u Zastupnički dom na glasanje ide lista uspješnih kandidata.

Članovi Komisije iz opozicije odbijaju prisustvovati sastancima Komisije dok predsjednik Mladen Boškovićm (HDZ) ne nastavi četvrtu sjednicu prekinutu u martu, što on ne čini.

Zbog svega "Trojka" i HDZ rješenje za popunu Komisije a time i imenovanje Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH vide u predloženim izmjenama Poslovnika.

- Ukoliko u radnom tijelu mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela ostane upražnjeno zbog prestanka mandata zastupnika prije isteka vremena na koje je izabran, isto se popunjava na način da se mjesto predsjednika, zamjenika predsjednika i člana radnog tijela dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste sa koje je izabran zastupnik kojem je prestao mandat, a nakon što zastupniku bude verificiran mandat, a sve u skladu s odlukom Centralne izbome komisije BiH o prestanku i dodjeli mandata - navodi se u predloženim izmjenama Poslovnika.

Pojašnjava se kako bi se predloženom Odlukom o izmjenama i dopunama Poslovnika "ispoštovala Odluka visokog predstavnika za BiH kojom se donose amandmani na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i omogućilo bi se otklanjanje blokade u radu radnih tijela, te pravo zastupnika da učestvuju u radu radnih tijela kako to predviđa Poslovnik".

Izmjenama Poslovnika se onemogućavaju zahtjevi za izmjene dnevnog reda neposredno pred sjednicu. Propisuje se rok od 24 sata za podnošenje zahtjeva za izmjenu dnevnog reda.

Mijenja se i član 107. u potpunosti, te se sada ovim članom definiše učešće zastupnika u radu same sjednice, način prijavljivanj a za riječ, ograničenja za učešće u radu sjednice, kao i redoslijed davanja riječi.

Mijenja se član 108. kojim se definiše dužnost zastupnika da kada se prijavi za diskusiju da govori o pitanju koje je na dnevnom redu. Izmjenama se definira i način na koji zastupnik može tražiti riječ da bi ispravio krivi navod drugog zastupnika.

Tu je i definisanje prava zastupnika da replicira drugom zastupniku na izlaganje.

Mijenja se član 109. te se novim tekstom člana definiše redoslijed kojim će predsjedavajući Doma davati riječ zastupnicima u slučaju kada se javljaju za riječ. Definira se i obaveza predsjedavajućeg Doma da vodi računa o vremenskim ograničenjima za izlaganja.

U predloženim izmjenama stoji da nema postavljanja pitanja na vanrednim sjednicama a što je do sada bio slučaj.

Mijenja se član 122. čime se definiše pravo zastupničkih klubova da traže pauzu kako bi se održale konsultacije kluba, propisuje se vrijeme koliko pauza može trajati.

Izmjenama se propisuje glasanje na kraju sjednice kao pravilo, osim u slučaju prethodnih pitanja koja se moraju raspraviti prije otvaranja same rasprave po određenom pitanju na dnevnom redu. Do sada se glasalo nakon svake završene rasprave.

Mijenja se član 132. koji se odnosi se na proceduru predlaganja i imenovanja predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH i trajanje mandata.

VEZANI TEKST - "Trojka" i HDZ idu na izmjenu Poslovnika FBiH, opozicija kaže da hoće na silu da imenuju Marina Vukoju

Mijenja se član I34. koji se odnosi na imenovanje Vlade Federacije BiH odnosno uvodi se rok od 30 dana u kojem je predsjednik uz saglasnost oba potpredsjednika Federacije BiH dužan imenovati Vladu Federacije BiH.

Dodaje se novi član 163a. kojim se definiše rok u kojem je svaki dom dužan usvojiti ili odbiti nacrte zakona koji su prethodno usvojeni u drugom domu Parlamenta Federacije BiH.

U članu 24. dodaje se novi član 178a. kojim se definiše rok u kojem je svaki dom dužan usvojiti ili odbiti prijedloge zakona koji su prethodno usvojeni u drugom domu Parlamenta Federacije...