Profesor Avi Loeb, "lovac na vanzemaljce sa Univerziteta Harvard" u intervjuu za Independent navodi da otkriće može biti dokaz napredne vanzemaljske civilizacije koja posjećuje Zemlju.

Pošto je proveo godine proučavajući noćno nebo u potrazi za znakovima vanzemaljskog života, astrofizičar sa Harvardskog univerziteta, profesor Loeb, vjeruje da je pronašao dokaz njihovog postojanja na dnu Tihog okeana.

Upravo završio ekspediciju

Loeb je upravo završio ekspediciju vrijednu jedan i po milion dolara u potrazi za znacima misterioznog meteora nazvanog IM1 koji se srušio kod obale Papue Nove Gvineje 2014. godine i za koji se vjeruje da je došao iz međuzvjezdanog svemira.

Mucize Keşif"
Harvard profesörü Avi Loeb liderliğindeki bilim insanları, UAP'leri yıllarca inceledikten sonra Pasifik Okyanusunun dibinde bulunan meteorun uzaydan geldiğini ve Dünya dışı zeki yaşamı barındırdığını düşünüyor. pic.twitter.com/RvDT58c7nH

— Ertan Özyiğit (@ErtanOzyigit) July 3, 2023

Ovaj šezdesetjednogodišnjak je za Independent rekao da je nadgledao tim istraživača dubokog mora koji su pronašli 50 sićušnih sferičnih komada ili rastopljenih kapljica, koristeći magnetne sanke koje su bačene sa ekspedicionog broda "Silver star" dva kilometra ispod površine okeana.

Vjeruje da su sićušni objekti, veličine oko pola milimetra, najvjerovatnije napravljeni od legure čelika i titanija koja je puno jača od željeza koje se nalazi u običnim meteorima.

Sada su potrebna dalja ispitivanja, ali profesor Loeb vjeruje da ili imaju međuzvjezdano porijeklo ili da ih je napravila napredna vanzemaljska civilizacija.

Loeb je bio šef Katedre za astronomiju Harvarda od 2011. do 2020. i sada vodi univerzitetski projekat "Galileo", koji uspostavlja opservatorije otvorenog koda širom svijeta za traženje znakova NLO-a i međuzvjezdanih objekata.

Dugo je izazivao kontroverze zbog svog snažnog uvjerenja da su vanzemaljci posjetili Zemlju.

U svom bestseleru iz 2021. godine "Vanzemaljsko: Prvi znak inteligentnog života izvan Zemlje", Loeb je tvrdio da je "Oumuamua" - svemirska stijena u obliku palačinke veličine fudbalskog terena koja je naučnicima bila vidljiva 11 dana 2017. godine mogla imati samo međuzvjezdana tehnologija koju su izgradili vanzemaljci.

Njegove ideje su ga dovele u sukob sa velikim dijelom naučne zajednice. Ali naučnik nazvan "lovac na vanzemaljce sa Harvarda" kaže da su njegovi oponenti "arogantni" da uvaže njegove nalaze.

Predmeti će sada biti vraćeni na Harvard na ispitivanje kako bi se potvrdio njihov sastav. Ali za Loeba, "čudesno" otkriće je dodatno opravdanje da njegove neortodoksne metode donose plodove.

Njegova potraga je počela 2019. kada je IM1 privukao pažnju njegovog istraživačkog tima dok su pregledali NASA-in katalog meteora u potrazi za nepravilnim svemirskim kamenjem otkrivenim oko Zemlje.

IM1 se istakao svojom velikom brzinom - putovao je 95 posto brže od obližnjih zvijezda - i činjenicom da je eksplodirao puno niže u Zemljinoj atmosferi od većine meteora.

Avi Loeb says that the debris found on the ocean floor could be the remains of a #UFO that crashed more than a decade ago. What he found were 50 microscopic spherules. he says they have “a material strength greater than all the #space rocks that have been cut by #NASA #News pic.twitter.com/NXCgGxuOL5

— DedSec News (@Chronos874) June 29, 2023

- Objekat je bio čvršći od svih (272) drugih svemirskih stijena zabilježenih u istom NASA-inom katalogu - navodi Loeb.

On i njegov kolega sa Harvarda, Amir Siraj, izračunali su sa 99,999 posto pouzdanosti da je IM1 doputovao na Zemlju sa druge zvijezde.

Njihov rad je prvobitno bio odbijen za objavljivanje u akademskom časopisu, i nisu mogli dobiti pristup ključnim povjerljivim podacima američke vlade o IM1.

Zatim su u aprilu prošle godine američke svemirske snage pisale NASA-i da je glavni naučnik američke komande za svemirske operacije potvrdio da je brzina IM1 "dovoljno tačna" da ukazuje da dolazi iz međuzvjezdanog svemira.

Koristeći kombinaciju podataka Ministarstva odbrane i seizmoloških očitavanja, Loeb je uspio ugrubo izračunati oblast na koju su pali ostaci iz IM1.

Odatle je uspio odrediti najvjerovatniji put meteora tokom eksplozije i izbacivanja tereta.

Zahvaljujući donaciji od jedan i po milion dolara dobijenih od američkog poduzetnika Charlesa Hoskinsona, osnivača blockchain kompanije Cardano, Loeb je okupio najbolji tim istraživača okeana na svijetu, po njegovom mišljenju.

Sredinom juna Loeb je krenuo iz svog doma u Konektikatu na put ka Papui Novoj Gvineji.

Nekoliko dana ranije, bivši obavještajni oficir američkog ratnog vazduhoplovstva, David Grusch, izašao je u javnost sa tvrdnjama da je NLO operativna grupa Ministarstva odbrane skrivala informacije o tajnom programu izvlačenja NLO-a i da posjeduje svemirske letjelice koje nisu ljudska tvorevina.

- Lakše je tražiti činjenice o vanzemaljcima na dnu Tihog okeana nego ih dobiti od vlade - napisao je profesor Loeb u ekspedicijskom časopisu na Mediumu u to vrijeme.

Primjetio je i da se u široj javnosti mijenjaju stavovi o mogućnosti postojanja vanzemaljskog života.

Ekspedicijski brod "Silver star" je 14. juna krenuo ka procijenjenoj zoni slijetanja meteora u Tihom okeanu oko 84 kilometra sjeverno od ostrva Manus, Papua Nova Gvineja.

- Postoji oko 850 jezika u Papui, lingvistički najraznovrsnijem mjestu na Zemlji - napisao je profesor.

- Ipak, ako ekspedicija pronađe komad sa vanzemaljskim natpisom, dodat ćemo novi jezik ovom mjestu.

Maleni metalni biseri

Nakon što je stigla na lokaciju, posada je bacila u okean magnetne sanke široke jedan metar koje su dugim kablom bile pričvršćene za brod.

Posada je počela sa prikupljanjem kontrolnih uzoraka vulkanskog pepela sa dna okeana izvan procijenjene putanje IM1.

Otprilike sedam dana od početka ekspedicije, došlo je do otkrića kada su sanke pokupile prve "sferične metalne komade".
Sfere se formiraju kada meteori i asteroidi eksplodiraju i pronađene su na mjestima udara širom svijeta.

- Maleni metalni biseri" bili su toliko mali da ih je bilo teško pokupiti pincetom - rekao je profesor Loeb.

U svom tekstu profesor je naveo da im je pronađeni materijal isprva izgledao kao komadići zahrđalog željeza.

Ali kada su ih ispitali pod fluorescentnim rendgenskim zracima, istraživački tim je utvrdio da je to najverovatnije legura čelika i titanija, poznata i kao S5 ili čelik otporan na udarce.

- Snaga čelika S5 je znatno veća od snage željeznih meteorita - dodao je Loeb.

- Pod mikroskopom su izgledali "prelijepo". Jedan od njih je ličio na Zemlju, mnogi od njih liče na zlato. Moja kćerka je pitala da li može da dobije jedan za ogrlicu. Rekao sam joj da su premale da bi mogao da se provuče konac kroz njih - rekao je Loeb.

Objekti će biti odnijeti u opservatoriju Harvard koledža, gdje će ih tim istraživača analizirati radi poređenja sa drugim ostacima meteorita.

Umjesto da traži iglu u plastu sijena, Loeb je ubijeđen da je njegova "međuzvjezdana ekspedicija" pronašla sitne ostatke vanzemaljskog oblika života usred okeana.

Posljednjeg dana na moru, nakon što su sakupili 50 kuglica sa prvog prepoznatog međuzvjezdanog meteora, Loeb i njegov tim je otvorio flašu šampanjca na palubi "Silver stara".

- Okean je kao muzej. Da je pao u pustinji Sahara, do sada bi bio prekriven pijeskom. Te sitne kapljice pale su na dno okeana, čekale devet i po godina, dok ih naš magnet nije privukao. Cijela ova priča je prosto nevjerovatna - kaže Loeb.

Za istraživača koji je napisao više od hiljadu teorijskih istraživačkih radova, pronalaženje sićušnih objekata na dnu okeana bilo je uzbudljivo iskustvo.

- Protekle dvije sedmice bile su najuzbudljivije sedmice u mojoj naučnoj karijeri - rekao je Loeb za Independent.