Za svoja radna mjesta strahuje i 800 radnika ArcelorMittala u Prijedoru, kao i 600 firmi koje direktno sarađuju sa ArcelorMittalom, a to bi imalo nesagledive posljedice i po poslovanje Željeznica Federacije FBiH i RS-a. To je ukupno 12 hiljada radnika koji hrane veliki broj porodica.

VEZANI TEKST - Prekid isporuka struje: Gasi li Elektroprivreda BiH ArcelorMittal Zenica i 12 hiljada radnih mjesta?

Iz Arcelor Mittala tvrde da su u vezi sa nesklapanjem ugovora sa EPBiH razgovarali sa Vladom FBiH tj. resornim ministrom. Elektroprivreda BiH je saopćila da je Arcelor Mittalu nudila više ugovora o kupovini struje, ali da niti jedan nisu potpisali. Zašto Arcelor Mittala nije prihvatio niti jedan ugovor? 

- Kompanija ArcelorMittal Zenica je redovito obavještavala premijera i resornog ministra o problemu opskrbe električnom energijom, te se nada da će Vlada uskoro donijeti odluku koja će riješiti ovu opasnu situaciju. Kompanija ArcelorMittal Zenica je u oktobru 2021. godine dobila ponudu od EPBH kojom je traženo povećanje cijene električne energije od 125 posto u odnosu na cijenu 2021. godine. Odgovorili smo EPBiH da ne možemo prihvatiti takvo povećanje jer bi to značilo dodatne troškove od 70 miliona KM, koje ne bismo mogli podnijeti bez obzira na nivo proizvodnje u AMZ-u. Stoga smo zatražili da se sastanemo s EPBiH i razgovaramo o tome. Međutim, u novembru 2021. EPBiH je odgovorila da će se pregovori o cijeni električne energije obaviti tek nakon što Vlada donese odluku o cijenama za 2022. godinu – kažu iz ArcelorMittal Zenica.

Nakon što su Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na sjednicama u decembru omogućili Federalnoj vladi da ograniči povećanje cijene električne energije, na vanrednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, 30. decembra 2021. godine usvojeno je da ograničenje povećanja cijene električne energije iznosi 20 posto.

- Odmah nakon toga ponovo smo zatražili od EPBiH da nam pošalje ponudu u skladu sa donesenim Zakonom. Budući da s njihove strane nije bilo odgovora, svoj smo zahtjev ponovili još tri puta tokom januara 2022. godine. EPBiH je u januaru svojim kupcima počela slati ugovore o "rezervnom snabdijevanju" na 60 dana, dajući četiri-pet puta veću cijenu u odnosu na 2021. Takav ugovor smo dobili i mi 27. januara sa cijenom povećanom za 400 posto. Ovi ugovori izazvali su veliko nezadovoljstvo poslodavaca jer su bili u suprotnosti s nedavno donesenim zakonom – ističu iz zeničke kompanije.

EPBiH je 28. januara, navode iz Arcelor Mittala, održala konferenciju za medije i dala službeno saopćenje rekavši da će za prvih šest dana januara svi poslodavci dobiti ugovor po tržišnoj cijeni, da će od 7. januara do kraja godine svi dobiti ugovor u skladu s novim zakonom, odnosno povećanjem od 20 posto u odnosu na 2021. godinu i od svih poslodavaca zatraženo je da vrate ugovore o rezervnom snabdijevanju.

- Slijedeći takvu uputu EPBiH, isti dan smo vratili naš ugovor. Bez obzira na tako jasne informacije od EPBiH, za razliku od svih ostalih firmi, samo nama je EP ponovo poslala isti ugovor o 60-dnevnom "rezervnom snabdijevanju", uz dopis da nas ne mogu opskrbljivati strujom nakon ovih 60 dana i da će snabdijevanje AMZ-u biti prekinuto od 1. marta. Razlog tome je, kako kažu, to što EPBiH nismo rekli da želimo da nas nastave snabdijevati električnom energijom.

Međutim, iz svih gore navedenih činjenica jasno se vidi da je EPBiH uvijek znala da Arcelor Mittal čeka ugovor o električnoj energiji od EPBiH, te da nije bilo nikakve naznake koja pokazuje da Arcelor Mittal nije želio nabavljati struju iz EPBiH. Ono što ne treba posebno ni napominjati jeste činjenica da AMZ postrojenja ne mogu preživjeti jednu minutu bez struje. Ako se naša koksara i visoka peć isključe čak i za nekoliko minuta, šteta na instalaciji bit će nepopravljiva i ova postrojenja će biti izgubljena zauvijek. Nema mogućnosti da ih se više vrati u pogon. Obično je svaki zastoj potrebno dobro pripremiti kako bi se izbjegao takav scenarij, ali u trenutnim okolnostima kada smo dobili ovako kratku najavu to nije bilo moguće – kategorični su iz AMZ-a.

VEZANI TEKST - Poslodavci: Vlada FBiH neka se odluči - je li važniji dodatni profit Elektroprivrede BiH ili opstanak privrede

Razočarani su uvjetima za kupovinu struje koji im se nude kao najvećem potrošaču električne energije u BiH od Elektroprivrede BiH, a na naše pitanje da li su postoje rezervni dobavljači struje sa kojima je Arcelor Mittal razgovarao i koliko postoje, zašto s njima nisu sklopili ugovor, iz ove kompanije odgovaraju:

- Trenutno su uvjeti sljedeći: sve ostale firme će u januaru plaćati rezervno snabdijevanje šest dana, a ostatak godine će imati povećanje od 20 posto. Samo je AMZ dobila "rezervno snabdijevanje" (povećanje od 400 posto) za 60 dana, u januaru i februaru, i obavijest o prestanku snabdijevanja na kraju mjeseca februara 2022. Arcelor Mittal Zenica je vjeran kupac EPBiH posljednjih 17 godina i nema mogućnost kupnje struje nigdje drugdje. Za pronalaženje alternativnog dobavljača potrebno je puno više vremena, ali mi smo o prekidu isporuke obaviješteni tek 1. februara, pa to nije izvodljivo u tako kratkom roku – kažu iz kompanije koja ima 3.200 radnika.

Ističu da su domaća kompanija i smatraju da ih trebaju tretirati jednako kao i sve ostale domaće kompanije koje održavaju domaću privredu.

- Osim 3.200 direktno zaposlenih u Zenici i rudniku željezne rude Prijedor, od poslovanja sa AMZ-om uveliko ovisi poslovanje još 600 domaćih kompanija, među kojima su Željeznice Federacije i RS-a, BH Gas/Energoinvest i stotine drugih koje pokrivaju najmanje 12.000 radnih mjesta. ArcelorMittal Zenica jednostavno ne može opstati s povećanjem cijene većim od 20 posto, što je i zakonom zagarantovano. Svoje proizvode nećemo moći prodavati jer će biti puno skuplji od konkurencije. Tako u Srbiji Vlada podržava svoju industriju čelika držeći niske cijene električne energije kako bi bili konkurentni na tržištu - kažu iz Arcelor Mittal Zenica dodajući da je prosječna plaća u ovoj kompaniji oko 1.300 KM.