Oko 500 elektroinžinjera i drugih stručnjaka sudjelovat će u radu 14. savjetovanja Bosanskohercegovačkog komiteta za velike električne sisteme (CIGRE) koje će biti održano u Neumu od 20. do 23. oktobra.

Edhem Bičakčić, predsjednika Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE, u razgovoru za Faktor, govorio je o projekciji razvoja energetskog sektora do 2035. godine.

- Od 2020. do 2035. godine Bosna i Hercegovina će svake godine u razvoj elektroenergetskog sektora morati ulagati 220 miliona maraka. Poenta u razvoju elektroenergetskog sektora u BiH je na obnovljivim izvorima energije. To znači izgradnja malih elektrana na biogorivo. Projekcija je da ćemo do 2035. godišnje praviti 120 megavata struje iz ovih postrojenja. Zato će biti neophodno da se stvore malo bolji sistemski uvjeti u smislu smanjenja administriranja, olakšavanja investiranja i osiguranja brzog i lahkog pristupa na distributivnu i prenosnu mrežu – kaže Bičakčić.

Dosadašnji strahovi koji su postojali prema obnovljim izvorima energije trebaju se polahko eliminisati, smatra naš sagovornik.

- Trenutni kapaciteti BiH za proizvodnju struje su oko 2.000 megavata termo energije i još 2.000 megavata hidro energije, uz 300 megavata u obnovljivim izvorima energije. Dvije vjetroelektrane već su ušle u pogon i proizvode 96 megavata struje. U termo proizvodnji u BiH radimo na zamjenskim termoblokovima. Za izgradnju termobloga 7 odluka je već donesena. U pogon će ući novi blok sa proizvodnjom oko 450 megavata.  Novi blok će zadovoljiti sve uvjete koje traži Evropska energetska zajednica, kada je u pitanju smanjenje zagađenja okoliša – pojašnjava Bičakčić.

Sa Evropskom energetskom zajednicom BiH će morati ozbiljno pregovarati kada je u pitanju zaštita okoliša.

- Planiramo razvoj i izgradnju obnovljivih izvora električne energije od vjetra, sunca, vode i biogoriva. Gradit će se nove velike hidroelektrane. Najveći neiskorišćeni potencijal je na rijeci Drini, a zatim na rijekama Bosni i Neretvi. U obnovljive izvore energije u BiH sigurno je da će ulagati i Evropska unija, jer ta sredstva u njihovim fondovima i bankama postoje. Naša je obaveza da imamo pripremljene projekte i dobijemo potrebne dozvole za izgradnju u našoj zemlji. Kada je u pitanju izgradnja zamjenskih blokova u termoelektranama sredstva mora osigurati Bosna i Hercegovina. Zamjena termobloka 7 u u Tuzli koštat će 1,5 milijardu maraka. Do 2035. godine trebat će se napraviti zamjenski blok u Termoelektrani Kakanj. U ovom planiranju mora se ozbiljno uključiti i politika – kaže Bičakčić.