Zvizdić iz Berlina za Faktor

BiH će, bez obzira na opstrukcije, biti u EU, to niko ne može zaustaviti

Objavljeno: 13.08.2018. u 20:01 Autor: Edita Gorinjac

Evropski put Bosne i Hercegovine nema alternativu, a na tom putu iskreni saveznik nam je Njemačka, jedna je od osnovnih poruka današnjeg sastanka Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i Angele Merkel, njemačke kancelarke.

Denis Zvizdić i Angela Merkel

To niko ne može zaustaviti. Može nas usporavati na tom putu, može praviti razne opstrukcije kao što je to sada slučaj u predizbornom periodu, ali niko ne može zaustaviti evropski put BiH. Bit će jasno prepoznate proevropske i antievropske snage. Pobijedit će proevropske snage BiH, uvjerava Zvizdić.

- Današnji susret i odnos njemačke kancelarke Angele Merkel smatram priznanjem Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i meni osobno na svim projektima i aktivnostima koje smo realizirali na putu evropskih integracija i ekonomskog razvoja BiH. I konačno, smatram to važnom potvrdom prijateljskih odnosa između BiH i Njemačke, jasnom opredijeljenošću Njemačke kada govorimo o evropskim integracijama Zapadnog Balkana - kazao je Zvizdić u kratkom intervjuu za Faktor nakon današnjeg susreta sa njemačkom kancelarkom. 

Mnogo tema je bilo danas na dnevnom redu sastanka, od aktiviranja MAP-a i članstva BiH u NATO-u, članstva u EU, ekonomske saradnje, pitanja migranata koje je i u BiH proteklih mjeseci izuzetno prisutno, pa i nekih stvari koje su dominatno unutarnja pitanja naše zemlje...

- Zadovoljstvo mi je bilo da informiram uvaženu kancelarku o najvažnijim prioritetima Bosne i Hercegovine, a to su evropske i NATO integracije, ekonomski razvoj BiH, jačanje vladavine prava i dalja saradnja u regionu. Čini mi se da su se na kraju iskristalisale nekolike važne poruke. Prva je ta da je BiH zaista uspjela da postigne dinamiku realizacije svih bitnih aktivnosti sa evropske agende BiH, uključujući i odgovor na bazni Upitnik Evropske komisije. Mi ćemo vrlo brzo završiti i dodatna pitanja, a to svakako otvara pozitivnu perspektivu da BiH u mandatu ove vlasti može dobiti kandidatski status. Naravno, ne očekujemo da ćemo imati neke dodatne uvjete za kandidatski status, iako je kancelarka uputila jedno važno pitanje, uputila izuzetno važnu poruku onima koji u trenutnom sazivu Parlamenta o tome odlučuju, a to je usvajanje izmjena Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine u onome tekstu kakav je podržan od ambasada i međunarodnih institucija u BiH, a koji je usklađen sa međunarodnim standardima, koji daje punu garanciju neovisnosti rada Suda i Tužilaštva te uspješnu borbu protiv svih oblika kriminala, terorizma, ekstremizma... To je vrlo važna poruka i očekivanje da će Zakon o krivičnom postupku biti usvojen u najkraćem mogućem roku. 

Zakon o krivičnom postupku je prvenstveno interna stvar Bosne i Hercegovine, ali važan i za međunarodne odnose naše zemlje. Stekao se utisak da je to pitanje naročito potencirano na današnjem sastanku. Šta je zapravo osnovna poruka onima koji ne prihvataju zakonsko rješenje podržano od međunarodnih faktora i kakve će, po Vašem mišljenju, biti posljedice ukoliko i nakon današnjih jasnih poruka donošenje Zakona i dalje bude opstruirano?

- Usvajanje Zakona o krivičnom postupku jeste u administrativnom smislu interna stvar Bosne i Hercegovine, ali to je i izuzetno važna stvar za kompletan region i Evropsku uniju, jer tu govorimo o prekograničnom organiziranom kriminalu, govorimo o terorizmu i opasnosti koja nije vezana niti ograničena samo na teritorij Bosne i Hercegovine. Jačanje pravosudnih institucija, jačanje vladavine prava je temelj na kojem je zasnovana efikasnost Evropske unije, postojanje uopće demokratskih zemalja i zbog toga se ovaj zakon smatra izuzetno važnom porukom da li je BiH i dalje spremna, da li pokazuje dovoljan kredibilitet da osigura neovisnost pravosuđa, da osigura uvjete za efikasan rad sudova i tužilaštava, da nastavi procese kojima će onemogućiti ili spriječiti, suzbiti, organizirani kriminal, korupciju, moguće terorističke akte, i time da punu pravnu sigurnost drugim zemljama i stranim ulagačima na područje Bosne i Hercegovine. Prema tome, taj zakon je zapravo "lakmus papir" naše opredijeljenosti da jačamo vladavinu prava. Zbog toga je svoj stav o njemu dalo sedam ambasada u BiH i sve druge međunarodne institucije. Današnja izjava uvažene kancelarke u kojoj je iskazala zabrinutost je upravo bila vezana za Zakon o krivičnom postupku, a ne toliko za Izborni zakon, kao što je to u jednom trenutku bilo predstavljeno. U vezi s Izbornim zakonom ona očekuje kompromis i očekuje da to pitanje naravno riješe politički subjekti i nadležne institucije u BiH, da se sačuvaju demokratske vrijednosti Evrope, a to znači da se ispoštuje suverenitet građanina, ali da se poštuju i specifičnosti BiH. Ali, ono što šalje poruku da mi prihvatamo pravnu stečevinu Evropske unije i vladavinu prava je zakon o krivičnom postupku koji je usklađen sa međunarodnim standardima. Poruka je da se očekuje da on bude usvojen praktično u roku - hitno! Poruka je da oni koji osporavaju takav zakon mogu biti prepoznati kao oni koji su protivnici međunarodnih visokih i prihvaćenih standarda u toj oblasti. To je suština. 

Bosna i Hercegovina se sasvim sigurno ne može sama nositi sa migrantskom krizom. Kakav ste stav po ovom pitanju iznijeli kancelarki Merkel i šta Bosna i Hercegovina može očekivati u pogledu pomoći kada su migranti u pitanju?

- Ja sam rekao jasne stavove Vijeća ministara BiH. Da ćemo se i dalje humano ponašati prema onima koji su u potrebi i dolaze u BiH. Poštovat ćemo međunarodne standarde i domaće zakone, ali želimo biti i dio evropskog rješenja. Zahvalio sam i na pomoći koju smo dobili od Evropske komisije i Evropske unije. Ta pomoć će se nastaviti. EU će ići na izvor problema, tamo gdje on i nastaje, ojačat će svoje granice, samim tim će pomoći Balkanu i Bosni i Hercegovini da riješimo pitanje broja migranata.

Regionalni odnosi i pitanje granica država na Balkanu svaki put se nameću kao neizbježna tema u razgovoru sa liderima zapadnih zemalja. Ni Vaš današnji sastanak sa Angelom Merkel nije izuzetak. Šta je osnovna poruka u tom smislu onima čija politika se bazira na pričama o podjelama i prekrajanju granica?

- Jedna od najvažnijih stvari o kojoj smo razgovarali je i ta regionalna saradnja. Podvukao sam našu spremnost da jačamo saradnju sa susjedima i regionom u cijelosti, ali da ona mora biti bazirana na poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Čini mi se da je jedna od najvažnijih poruka koje je uputilia uvažena kancelarka da nema promjene granica na Balkanu, da je arhitektura Zapadnog Balkana završena i da oni koji pokušavaju napraviti nove tenzije i konflikte pričom o mogućoj promjeni granica, su u stvari oni koji su bili i ostaju remetilački faktor u čitavom regionu. To su pojedinci koji takva pitanja koriste za svoje političke ciljeve ili predizborne ciljeve. Evropa, civilizirani, demokratski svijet, smatra da nema promjene granica, neće biti promjene granica i da jedino što nas treba ujediniti je put ka Evropi i put ka ekonomskom prosperitetu naših država. 

U vezi s odnosima u regionu i pitanjem prekrajanja granica često se spominje ruski utjecaj kao međunarodni faktor preko kojeg se podstiču separatističke težnje. Angela Merkel, kako je najavljeno, uskoro bi se trebala sastati i sa čelnikom Rusije Vladimirom Putinom. Da li je na današnjem sastanku bilo izričito riječi o tom ruskom utjecaju u BiH i generalno u zemljama Zapadnog Balkana, a u kontekstu regionalnih i unutarnjih odnosa u BiH i članstva BiH u NATO savezu?

- Nije bilo neke direktne priče u vezi s tim. Koliko znam predstavnici brojnih zemalja, naročito s istoka, će u narodnom periodu biti u posjeti kancelarki Merkel i Berlinu. Ja sam na konferenciji za medije danas jasno rekao da, što se tiče Bosne i Hercegovine, mi odnose drugih država prema nama procjenjujemo na bazi činjenice da li podržavaju BiH u njenim najvažnijim vanjskopolitičkim ciljevima. U ovom slučaju to su euroatlanske integracije. Procjenjujemo ih na osnovu toga da li nas podržavaju u očuvanju mira, stabilnosti, da li podržavaju naš teritorijalni integritet i suverenitet, da li nam pomažu u našem ekonomskom razvaju i rješavanju makroekonomskih problema. To su neki kriteriji na bazi kojih možemo procjenjivati da li je neko iskren ili samo deklarativni prijatelj BiH. U tom smislu Njemačka je najbolji primjer iskrenoga, stvarnoga, prijatelja BiH. Naši prioriteti i naš put se zna. Bosna i Hercegovina će bez obzira na opstrukcije biti evropska zemlja, mladi Bosanci i Hercegovci će živjeti u evropskoj Bosni i Hercegovini, u sigurnoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini. To niko ne može zaustaviti. Može nas usporavati na tom putu, može praviti razne opstrukcije kao što je to sada slučaj u predizbornom periodu, ali niko ne može zaustaviti evropski put BiH, zato što na kraju krajeva više od 78 posto građana BiH to želi. Bit će jasno prepoznate proevropske i antievropske snage. Pobijedit će proevropske snage Bosne i Hercegovine. 

U vezi s aktivacijom MAP-a i članstvom BiH u NATO savezu također su poslane jasne poruke i jasan stav podrške kancelarke Merkel, odnosno Njemačke. 

- Istaknuta je vrlo jasna perspektiva aktivacije MAP-a kao narednog koraka ka NATO integracijama. BiH se zaista potrudila da, koliko je to moguće u ovome trenutku, realizira talinske uvjete. Podsjećam da smo mi kao Vijeće ministara BiH, kada smo imenovani, zatekli vrlo lošu situaciju u tom segmentu, potpunu blokadu. Skoro niti jedna lokacija nije bila registrirana. Za tri godine registrirali smo više od 30 lokacija, imamo presude za lokacije u Republici Srpskoj, usvojen je plan "Pregleda odbrane", Akcioni plan modernizacije Oružanih snaga BiH, naši pripadnici OS učestvuju u brojnim misijama... Dakle, BiH je etablirana kao država koja zaslužuje da se aktivira MAP.

Vanjskotrgovinska razmjena sa Njemačkom iznosila je milijardu i 750 miliona eura tokom ove godine. Istakli ste na sastanku s kancelarkom Merkel da ekonomska saradnja može biti još i bolja. 

- Njemačka je najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine. Ovu godinu ćemo sasvim sigurno završiti sa više od dvije milijarde eura naše vanjskotrgovinske razmjene. Stotine njemačkih kompanija je registrirano u BiH i one zapošljavaju hiljade Bosanaca i Hercegovaca, tako da će se ta ekonomska saradnja nastaviti. Ja sam zamolio za dodatni prijenos znanja i iskustava, pogotovo u sferi modela dualnoga obrazovanja, transfera tehnologija koje su nam neophodne, a posebno smo razgovrali o činjenici da je Berlinska inicijativa bila izuzetan ekonomski stimulans za Zapadni Balkan, a da je Bosna i Hercegovina dobila najveći broj projekata u okviru berlinske inicijative u vrijednosti većoj od 660 miliona eura, plus 120 miliona eura grant sredstava. Razgovarali smo i o ubrzanim procedurama za naše detaširane radnike za kompanije koje su dobile posao u Njemačkoj. Dakle, pokazana je ukupna spremnost Njemačke da u ekonomskom smislu pomogne BiH, da i dalje investira u BiH, da radi na prijenosu znanja i iskustava, da nam pomogne u ekonomskom razvoju i obnovi. Ta spremnost Njemačke je garancija da ćemo u tome i uspjeti. 

Izvor:   Faktor

Vezani članci

Iz kategorije