Tokom Drugog svjetskog rata, piloti Spitfirea znali su opisivati svoj avion kao savršeni produžetak udova, bio je toliko brz i intuitivan da se činilo kao da je dio njihova tijela. No, ono što se najavljuje kao velika vojno-tehnološka revolucija mogla bi sinkronizaciju pilota i aviona podići na sasvim nove, znanstveno-fantastične razine.

Naime, borbeni bi avioni za desetak godina pilotima mogli čitati misli. Borbeni mlažnjak Tempest, sastavljen upravo na takve specifikacije, trenutačno razvijaju britanski BAE Systems, Rolls Royce, European missiles group, MDBA i talijanski Leonardo. Umjetna inteligencija trebala bi u stvarnom vremenu pomagati pilotu onda kada procijeni da je ovaj preopterećen ili pod ekstremnim stresom, piše BBC.

Senzori u pilotovoj kacigi pratit će moždane signale i druge medicinske podatke. Tokom više letova, zamisao je da umjetna inteligencija sakupi ogromnu bazu podataka o biometrijskim i psihometrijskim karakteristikama "svog" pilota.

Na taj način umjetna inteligencija mogla bi se aktivirati kao pomoć pilotu u trenutku kada i ako procijeni da je potrebno. Recimo, umjetna inteligencija mogla bi intervenisati u trenutku kada bi pilot, zbog ekstremnih gravitacijskih sila, počeo gubiti svijest.

Jedan od inovatora koji rade na razvoju ovog borbenog aviona, britanska firme BAE Systems, tvrdi da će do 2027. godine napraviti jedan demonstracijski avion koji će testirati neke od ovih tehnologija.

Ovaj avion bit će ujedno i testna platforma za hrpu budućih digitalnih mogućnosti. Kada konačno poleti, Tempest će vjerojatno rutinski biti okruženim dronovima - koje inovacijski konzorcij jednostavno opisuje kao "dodatke" avionu.

- Moramo se nositi s tempom tehnoloških promjena. Ovako nešto još niste vidjeli. Svjedoci smo toga da je historija prepuna trenutaka gdje su upravo sredstva utrošena na vojnu odbranu pokretala napredak, a onda bi vojne inovacije sustizala komercijalna tehnologija. Sada je suprotno, sada je komercijalna tehnologija često naprednija - kaže John Stocker, Tempestov direktor poslovnog razvoja.

Stocker predviđa i izradu novog borbenog aviona sa sistemima koji se mogu nadograditi jednostavno poput preuzimanja aplikacije na pametni telefon. Veliki dio proizvodnje borbenih aviona trebao bi postati automatiziran. Roboti na proizvodnoj liniji dijelili bi podatke s dobavljačima pa bi se dijelovi mogli brzo transferisati.

U projektu s britanskim BAE Systems i talijanskim Leonardom sarađivat će i japanski Mitsubishi. Inače, Mitsubishijev projekt budućeg lovca FX ima mnogo toga idejno zajedničkog s Tempestom.

U Tempestu se nadaju da bi umjetna inteligencija mogla djelovati kao neka vrst filtera, čime bi se spriječilo da pilot u trenutku postane preplavljen nadolazećim informacijama.

Treba dodati i da se projekt osmišlja paralelno s idejama proizvođača oružja MBDA. Projektili se mogu lansirati s Tempesta, ali tako što bi se prvo predali jednom od njegovih pomoćnih robota koji bi ih onda preusmjerio na hitniju metu.

Sve ove zamisli oslanjat će se i na potpuno nove motore. Tu na scenu stupa Rolls-Royce koji neće pokretati samo Tempest, nego i čitav njegov digitalni sistem. Sva navedena obrada različitih informacija i dostupne inteligencije mogla bi zagrijati avion poput preopterećenog laptopa.

Inženjeri Rolls-Roycea nastoje osmisliti kako izvući tu toplinu i istovremeno generirati dovoljno energije da bi sav agregat Tempestovih digitalnih sistema nastavio normalno raditi.