Ovaj ekonomski stručnjak je mišljenja da u tom pogledu, a u kontekstu novonastalih okolnosti ne bi trebalo biti dileme te da je novi kredit od MMF-a, itekako, potreban Bosni i Hercegovini.

Elaborirajući to pitanje u širem stručnom i naučnom pogledu, osvrnuo se na princip, prema kojem, kredit nikada nije potreban, ako postoji način za pokrivanje vlastitih potreba iz drugih izvora, potcrtavajući kako se kredit uzima onda kada nema puno alternativa.

- U ovom konkretnom slučaju oko MMF-a stvorila se na jedan vještački način neka dilema – da li, ili ne. U suštini mi uzimamo već decenijama kredite od MMF-a i nikada se pitanje nije postavilo u tom kontekstu, treba li? Naravno da treba, ako postoji deficit u Budžetu koji se ne može pokriti na neki drugi način - pojasnio je Čičić.   

Pismo namjere s MMF-om je, kako je kazao, samo nastavak dugogodišnje saradnje s tom institucijom, "pri čemu je MMF uvijek bio dosta pouzdan partner, kao što je i BiH bila dobar partner toj instituciji u smislu redovnog vraćanja dugova i ispunjavanja uslova koje je MMF postavljao".

U prilog argumentaciji iznesenih stavova, akademik Čičić podsjeća na specifičnu situaciju, uzrokovanu pandemijom COVID-19, a što je dovelo do značajnih poremećaja u privrednim i drugim aktivnostima u Bosni i Hercegovini, te ugrozilo poslovanje velikog broja kompanija i dovelo do nezaposlenosti, odnosno otpuštanja ljudi zbog ograničenih poslovnih aktivnosti.

- Sumnje što se pojavljuju od nekih kolega analitičara po meni nisu opravdane. Mislim da je neozbiljno dovoditi u pitanje nešto što se sutra obezbijediti funkcionisanje zdravstva, školstva, sigurnosti, penzionog sistema, odnosno svih onih elemenata koji su neophodni za funkcionisanje našeg društva – kategoričan je Čičić, navodeći kako je kombinacija s MMF-om dobra i zato što ta institucija uvijek postavlja i zahteve pred vlade s kojima pregovara u smislu pozitivnog djelovanja na monetarnu i finansijsku stabilnost određene države.

Na upit o tome kako ocjenjuje odnos aktuelnog saziva Vlade Federacije BiH prema dugu i zaduživanju, a u vezi s pokazateljima koji svjedoče o tome da je nakon kontinuiranog rasta duga u FBiH od 2008 do 2014. godine, tokom aktuelnog saziva do marta ove godine vanjski dug smanjen za više od 560 miliona KM, a unutarnji za 301 milion KM, Čičić ističe kako ti pokazatelji govore o tome da je Vlada FBiH domaćinski poslovala i da je u budžetskim balansima uvijek predviđala adekvatan dio za vraćanje kredita.      

Ponovio je stav da bi, imajući u vidu sve spomenute parametre, te nisku kamatnu stopu, greis period i stručnu pomoć, novi aranžman s MMF-om trebao da se realizira, navodeći kako je za Federaciju predviđeno oko 500 miliona KM iz tog izvora, a da Vlada FBiH planira da se zaduži putem raznih vrsta vrijednosnih papira za još oko 600 miliona, te da računa na još oko 150 miliona KM koje će dobiti iz specijalnog fonda Evropske unije (EU).

Istovremeno, a u osvrtu na državni nivo, ističe kako BiH nije prezadužena zemlja te da se sve funkcije koje proistječu iz budžetskog finansiranja uredno ostvaruju.

- Dug BiH unutarnji i vanjski je na nivou oko 40 posto GDP-a, što se smatra prihvatljivim nivoom zaduženja prema međunarodnim standardima, odnosno Mastrihtskim kriterijima koji su pretpostavka za ulazak u eurozonu. Sve do 60 posto GDP-a može se servisirati/otplaćivati, što je BiH to i dokazala, a naročito Federalna vlada – precizirao je akademik Čičić.

Komentirajući upit u vezi sa (pre)zaduženošću FBiH, kako se često iznosi u javnosti, te u kojoj mjeri je federalni budžet stabilan, Čičić navodi da je taj budžet prilično stabilan.

- Ova vlada se dobro snalazila u datim uslovima. Budžet je bio prilično stabilan. Sve obaveze su servisirane redovno i tu je Federalna vlada odigrala značajnu ulogu, dobro su planirali i budžetirali, odnosno slagali prihodovnu i rashodovnu stranu. S te strane moramo prepoznati da je taj sistem funkcionisao – ističe on.

Kada se radi o aktuelnoj recesiji i kretanjima u tom pogledu, Čičić podsjeća da se još marta ove godine, odnosno, prvog lockdown-a, kada je ograničeno djelovanje kompanija, bilježi privredni pad, te da se, prema aktuelnim procjenama, u BiH predviđa pad GDP-a od oko pet posto u tekućoj godini, a što se nije moglo izbjeći u novonastalim okolnostima.         

Po njegovim riječima, radi se o iznimnoj situaciji (pandemiji) koju niko nije mogao predvidjeti, te ćemo morati svi biti spremni da pretrpimo određene negativne efekte takvog stanja, a da bismo tek u 2022. godini mogli očekivati pozitivne stope rasta, iako se radi o nezahvalnim prognozama.

Na upit o tome na čemu će biti fokus novoimenovanog predsjednika ANUBiH, akademik Čičić ističe kako su cjelovito rješavanje njenog statusa, s obzirom na složenu državnu strukturu, uključujući kontinuitet aktuelnih projekata, unapređenje naučno-istraživačkog pristupa, izdavačku djelatnost, organiziranje naučnih i istraživačkih skupova, kao i promoviranje umjetničkog stvaralaštva biti u vrhu prioriteta, a sve u skladu s aktuelnim potrebama bh. društva kao cjeline.   

- Zadatak rukovodstva ANUBiH jeste da stvori ambijent u kojem će biti pokretačka snaga i stimulisati ljude da iskažu i svoja medodološka znanja u nauci, kao i vlastitu kreativnost u kulturi i umjetnosti. Akademija mora biti proaktivna, inicirati određena pitanja te mobilisati naučnike i umjetnike kako bi dosegli očekivane rezultate – navodi novoimenovani predsjednik ANUBiH.

Kada se radi u odgovoru ANUBiH na aktuelno stanje izazvano pandemijom, podsjeća da ta institucija rapolaže sa dosta potencijala u biomedicinskim naukama.

- Imamo dobar primjer da je Odjeljenje za medicinske nauke prepoznalo potrebu da brzo reaguje na pojavu koronavirusa i angažiralo se na projektu analize i istraživanja aspekata koji su relevantni za društvo u kontekstu Covida-19… Između ostalog, na našoj web stranici imamo portal gdje se utvrđuju žarišta koronavirusa u pojedinim područjima BiH, kretanje infekcije i u skladu s tim šta se može učiniti da dođe do nekog balansiranog odgovora – kazao je akdemik Muris Čičić.