Altun je, u članku pod naslovom "Strategija Turske promijenila je tok epidemije COVID-19" objavljenom u Washington Timesu, SAD-u, zemlji koja je imala najviše žrtava od koronavirusa, odao tajne uspjeha Turske.

Altun je rekao da je Turska, pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ozbiljno uložila u zdravstveni sistem i tako osigurala da svi građani imaju pristup zdravstvenim uslugama, te dodao, "U ovom periodu smo uvidjeli da su se ulaganja isplatila".

Šef Ureda za komunikacije istakao je da je u okviru borbe protiv epidemije koju lično predvodi predsjednik Erdogan, povećan broj dnevnih testiranja, da je poslovnom svijetu i građanima sa niskim primanjima pružena podrška u vidu novčane pomoći i kredita i da je primjenom strogih mjera epidemija stavljena pod kontrolu.

U članku je istakao da je Turska u borbi protiv epidemije pomogla u medicinskoj opremi mnogima kojima je pomoć bila potrebna, uključujući sirijske izbjeglice i strane zemlje. Altun je rekao da je Turska, zbog činjenice da je jedna od značajnih centara zračnog saobraćaja i bez obzira na rizik koji donosi njen geografski položaj, vrlo dobro upravljala pandemijom, te je poručio međunarodnoj zajednici da "uspjeh Turske treba biti primjer", saopćila je Ambasada Turske u BiH.

U nastavku je članak Šefa Ureda za komunikacije Fahrettina Altuna koji je objavljen u Washington Timesu:

Strategija Turske je promijenila tok epidemije Covid-19

Turska besplatno pruža univerzalne zdravstvene usluge svim svojim građanima. U ovom periodu smo uvidjeli da su se ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu isplatila. Zahvaljujući koracima koje smo napravili, uspjeli smo preokrenuti tok epidemije. Stopa porasta novih slučajeva pala je na najnižu razinu od početka marta kada je otkriven prvi slučaj. Broj građana koji se svakodnevno otpuštaju iz bolnica uveliko prelazi broj novih slučajeva.

Ipak neki kritikuju predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana za neuspjeh u upravljanju krizom. Zato pogledajmo zajedno konkretne podatke:

Kao rezultat reformi i ulaganja koja smo napravili u oblasti zdravstva, omogućili smo da veći broj ljudi koristi zdravstvene usluge. Turska koja je uložila u 'zdravstvene vojske' i otvorila nove bolnice, čak i prije pandemije koronavirusa planirala je izgradnju 10 novih bolnica u mjestima sa najvećom gustinom naseljenosti. Kao rezultat toga, naš zdravstveni sistem se nije suočio sa prevelikim pritiskom, kao u drugim zemljama.

U isto vrijeme, Turska je po broju obavljenih testova ušla među prvih pet zemalja svijeta. Znajući da je broj testova i slučajeva direktno proporcionalan, radili smo puno testiranja i prihvatili da će nam jedno kratko vrijeme broj zaraženih biti visok. Međutim, nije bilo drugog načina za kontrolu epidemije bez velikog broja testiranja.

Kako bi smanjila utjecaj epidemije na posao i domaćinstva, naša vlada je odgodila isplate dugova i smanjila neke poreze. Pored toga, za sve kompanije osigurali smo beskamatne kredite sa rokom otplate do 36 mjeseci uz odgodu plaćanja.Osim toga, porodicama smo pružali direktnu novčanu pomoć. Naša vlada koja je najavila paket podrške za kompanije u iznosu od 100 milijardi lira, radi na planu koji će olakšati kupovinu preostalih privatnih kompanija Turskog fonda za bogatstvo koje su se našle u teškoj situaciji. Naravno da oni koji nas kritiziraju ne žele vidjeti ove činjenice.

Isto tako, oni koji nas kritiziraju zanemaruju činjenicu da besplatno pružamo zdravstvene usluge našim građanima. Prema mnogim stručnjacima, to je ono što je potrebno da bi se borba protiv virusa efikasno nastavila. Zemlje bez slobodnog i univerzalnog zdravstvenog sistema suočavaju se sa ozbiljnim nedostacima.

Od 2003. godine proveli smo brojne reforme u oblasti zdravstva i postali smo jedna od rijetkih država koja pruža besplatnu zdravstvenu zaštitu u našem regionu. Kako se navodi u časopisu New England Journal of Medicine, Turska je „eliminirajući velike nejednakosti u zdravstvu provela ambicioznu reformu zdravstvene zaštite kako bi zaštitila sve građane od financijskog rizika. U roku od deset godina, zdravstvene usluge su postale univerzalne i primjetna su poboljšanja u rezultatima i kvaliteti.''

Također ozbiljno shvatamo pravilo socijalne distance. Otkazali smo sve međunarodne letove, ograničili domaće letove. Zatvorili smo škole, restorane i kafiće i obustavili smo masovne molitve. Primjenom policijskog sata vikendima u našim velikim gradovima epidemija je stavljena pod kontrolu.

Turska je bila jedna od prvih zemalja koja je ograničila i na kraju zabranila putovanja u i iz država pogođenim virusom. Neposredno prije otkazivanja letova, na aerodromima smo odmah započeli s pregledom putnika i pokušali identificirati one koji imaju simptome.

Pokušavajući zaštiti ljude od bolesti, naša zemlja nikada nije diskriminirala ljude na osnovu njihovog porijekla. Spriječili smo širenje virusa tako što smo vratili u Tursku brojne sirijske izbjeglice koji su čekali na granici s Grčkom. Također smo poduzeli potrebne mjere predostrožnosti u izbjegličkim kampovima i među raseljenim licima na sjeveru Sirije.

Dok se borba s epidemijom koronavirusa vodi s ograničenim resursima, izjavili smo da bi borba trebala biti kolektivna i nijedna zemlja ne bi trebala biti sama u tom procesu. U tom kontekstu Turska, je poslala pomoć u mnoge zemlje, uključujući Italiju, Španiju, Iran, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju.

Posebnu pažnju posvetili smo našim starijim građanima koji spadaju u visokorizičnu skupinu. Ograničavanjem kretanja naših građana starijih od 65 godina radi njihove vlastite sigurnosti; pobrinuli smo se da lokalne vlasti ispune njihove potrebe. Nismo zaboravili ni svoje mlade ni stare građane.

Čak smo otišli i korak dalje na način da smo tijekom epidemije hranili životinje na ulicama. Svi koraci koje smo poduzeli poduzeti su u skladu s uputama našeg predsjednika gospodina Recepa Tayyipa Erdoğana i u okviru ljudskocentričnog i humanitarnog pristupa koji smo usvojili u borbi protiv epidemije.

Jako je bitno da se analizira borba Turske protiv Covid-19 i kako je uspješno vodila taj proces. Turska je prelazna tačka između Evrope i Azije i graniči s Iranom gdje vlada ozbiljna zabrinutost zbog virusa. Pored toga, aerodrom u Istanbulu jedan je od najprometnijih aerodroma na svijetu.

Sve bi države trebale biti spremne za upravljanje krizama danas, ali i u narednim godinama. Moramo početi razmišljati o tome šta je pošlo po zlu u ovom procesu i kako bi se slične epidemije mogle spriječiti u budućnosti.