Izgradnja buduće trase Koridora Vc južno od Mostara protekla je u znaku iznalaženja optimalnog rješanja trase te kao najbolji kompromis unesena je u Prostorni plan za područja posebnih obilježja od značaja za FBiH "Autocesta na Koridoru Vc", koji je Parlamenta FBiH usvojio 2017. godine. Kada godinu poslije Federalna vlada to područje proglasila javnim interesom projekat je zaživio.

- Usudim se reći da je poddionica Mostar jug – tunel Kvanj čak od životne važnosti za grad Mostar. U razgovorima sa poduzetnicima što iz regije što iz grada Mostara i ljudi šire koji dolaze i koji se raspituju o gradu Mostaru kao mogućem mjestu gdje bi investirali svoj novac jedno od najčešćih pitanja je upravo ta prometna povezanost. Tako da kad spomenemo da autoput maltene dolazi u srce grada Mostara se smatra jednim od velikih prednosti kad su u pitanju investicije - poručuje Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara.

Gradonačelnik ističe da postoji saglasnost u Gradskom vijeću i da je ova dionica od životne važnosti za grad Mostar kako bi pokrenuli ekonomiju, kako bi turizam procvatao jer je cestovna povezanost grada Mostara sa ostalim regijama od presudne važnosti za grad Mostar.

- U medijima su se pojavile s vremena na vrijeme informacije da jedan dio možda građana ne podržava ovu trasu. Međutim, radi se o vrlo malom broju odnosno tačan podatak iz Gradske uprave od 304 predmeta koja su vođenja na toj dionici samo četiri predmeta nisu riješena i trenutno se rješavaju. Mislim da su svi svjesni koliko je bitna ova dionica gradu Mostaru i koliko donosi benefita gradu Mostaru i mislim da smo svi našli zajednički jezik barem na toj stvari - poručuje Kordić.

Visoki kriteriji zaštite okoliša

Studija utjecaja na okoliš koja je izrađena za poddionicu autoceste Mostar jug – tunel Kvanj propisala je vrlo visoke kriterije odnosno mjere zaštite voda, zraka, tla a isto tako i biološke raznolikosti I kontrole buke. Mjere zaštite okoliša smanjuju sve potencijalne rizike po sastavnice okoliša i one se provode tokom izgradnje i u fazi njenog rada.

- Što se tiče utjecaja autocesta na voćnjake i općenito na poljoprivredne površine možemo zapravo reći da taj utjecaj nije ništa veći nego utjecaj magistralnih cesta, dapače utjecaj autocesta su i manji jer se provode visoke kriteriji zaštite okoliša - kaže Svjetlana Stanić-Koštroman, red. prof. iz ekologije na Sveučilištu u Mostaru.

Iako je prema našem zakonodavstvu dozvoljeno je polaganje stubova u rijeku, u ovom slučaju posebno su zaštićene rijeke Buna i Bunica jer su podignuti standardi i primjenjeni su zahtjevi Evropske banke za obnovu i razvoj koji se tiču zaštite okoliša.

- Korita rijeka Bune I Bunice su pri tim radovima posebno zaštićeni i nema radova u koritima ove dvije rijeke - potcrtava Stanić-Koštroman.

Putevi spajaju

- Mi smo ovdje svi za napredak i ovog kraja i Bosne i Hercegovine. Dobro je da se rade putevi, jer putevi spajaju i ekonomiju i ljude i autoput - kaže Mladen Krnjeušić, stanovnik iz Ortiješa.

- Zadovoljni su ljudi većina ljudi, niko nikoga nije prisiljavao da potpiše i da proda svoju zemlju. Ako imam pravo a mislim da imam da pohvalim ove ljude operativce koji su bili na terenu, inžinjere stručnjake poljoprivredne i građevinske struke koji su bili izuzetno korektni i bili naoružani strpljenjem razumijevanjem prema ovim ljudima tako da ni jedne primjedbe nemam na ljude koji su radili ovu eksproprijaciju - ističe Mladen, povratnik u prvo povratničkog naselja u dolini Neretve.

JP Autoceste FBiH kao korisnik eksproprijacije u postupku do sada je otkupilo nešto više od 80 posto zemljišta koje je bilo u privatnom vlasništvu po tržišnoj cijeni. Visok stepen ekspropracije, uz minimalan broj sudskih predmeta, ukupno dva, ukazuje na činjenicu da stanovništvo nije izrazilo protivljenje trasi, već da je sporazumno potpisalo rješenja i dobilo naknadu, među njima su i vlasnici pet kuća otkupljenih tokom postupka eksproprijacije.

Vrijeme i uštede

Jedan od najvećih ranijih vlasnika parcela obuhvaćen eleboratom za eksproprijaciju kojem je isplaćemo za devet duluma zemlje je porodična firma smještena u srcu Hercegovine koja obrađuje 75 hektara zemlje.

- Najglavniji faktor nama je vrijeme. Kamioni sada putuju dva i po sata, ako ne uključimo i tunel Crnjaja koji se radi i u kojem se čeka neko određeno vrijeme. Tako da ćemo sigurno skratiti i radne sate vozača, kamiona a sigurno i uštedu na gorivu i svemu - optimistično poručuje Nedim Badžak, direktor Jaffa-Komerc d.o.o. Blagaj.

Kada bude u potpunosti dovršen Koridor Vc, u saobraćajnom će smislu pridonijeti povećanju udobnosti i skraćenju vremena putovanja te povećanju sigurnosti saobraćaja, na sebe će preuzeti veći dio teretnog saobraćaja u ovom dijelu Evrope, a privredni benefiti novog saobraćajnog pravca vrlo će brzo osjetiti više od 1,5 miliona ljudi, koji žive duž Koridora Vc.

- Cesta ne može biti od lošeg značaja nikako. Ne možemo ulaziti u lične stvari pojedinih ljudi, ali kao privredni subjekt za cijelu Hercegovinu, cesta sigurno donosi jako puno. Postoje određeni problemi na mjestima gdje kud prolazi ali mislim da cesta kud se god pravi i koliko god cesta Bosna bude imala sve će biti bogatija -poručuje Nedim.