State Department

Međuljudski odnosi usporavaju rad u borbi protiv terorizma u BiH

Objavljeno: 21.09.2018. u 17:58

Prema izvještaju State Departmenta, Bosna i Hercegovina je nastavila borbu protiv terorizma u 2017. godini, ali veliki izazov predstavljaju zakonodavstvo, blage kazne koje se izriču za ova djela, kao i nedostatak saradnje među policijskim agencijama

Kao pozitivni primjeri navode se rad Međureligijskog vijeća, Ministarstva sigurnosti i međunarodnih organizacija

U izvještaju stoji da međuljudska i međuregionalna previranja podrivaju efikasnu saradnju nadležnih institucija.

Navodi se da BiH 2017. godine nije usvojila nijedan veći zakon koji se tiče borbe protiv terorizma, dok je Republika Srpska usvojila novi Krivični zakon, koji usklađuje djela terorizma s međunarodnim standardima i kriminalizira članstvo u stranim paravojnim i parapolicijskim snagama.

Iako je 2017. godine Ministarstvo pravde predložilo niz amandmana s ciljem jačanja borbe protiv terorizma, prema izvještaju, nije postojala politička volja da se oni sprovedu.

Saradnja među policijskim agencijama u BiH je trpjela zbog institucionalne nesaradnje i međuljudskih sukoba, zaključeno je u izvještaju. Radna grupa, fokusirana na borbu protiv terorizma, sastala se samo dva puta tokom 2017. godine, a javni sukobi između glavne tužiteljice Gordane Tadić, ministra sigurnosti Dragana Mektića i rukovodstva Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su podrivali stratešku saradnju na istragama za terorizam.

- Nedostaci u saradnji u istragama dovode do manjkavih istraga i puštanja na slobodu osumnjičenih - navodi se.

Izvještaj posebno kao uspjehe navodi hapšenja Emira Hodžića i Enesa Mešića, nakon što su odslužili kaznu za ratovanje u Siriji, zbog nezakonitog posjedovanja oružja ili pokušaja prelaska granice. U odnosu na projekte prevencije radikalizacije, kao pozitivni primjeri navode se rad Međureligijskog vijeća te Ministarstva sigurnosti i međunarodnih organizacija.

U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) profesor Jasmin Ahić ističe da su u ovom izvještaju navedene sve pozitivne i dobre stvari koje su urađene u okviru borbe protiv terorizma.

Profesor Ahić kaže da izvještaj sadrži dio što se odnosi na određeni vid pritiska kad su u pitanju sankcije za osobe koje priznaju krivnju u učešću u paraoružanim formacijama na stranim ratištima.

- Sa sigurnosnog aspekta bih problematizirao potrebu da se razmatra povećanje sankcije u ovim predmetima, jer u 23 krivična predmeta koja su procesuirana u BiH za odlazak na strana ratišta, nakon izdržane kazne, odnosno plaćanja duga društvu, nije bio niti jedan prekršaj, ni pokušaj odlaska na strana ratišta od ta 23 osuđenika... Tako da forma pritiska u smislu da je ta kazna od jedne do tri godine mala i da se olako i proizvoljno izriče optuženicima za takva djela iz sigurnosnog aspekta ne stoji - kaže Ahić.

On podsjeća da su na državnom nivou doneseni svi zakoni koji prate međunarodnu borbu protiv terorizma, te pojašnjava da je Republika Srpska postigla usklađivanje s državnim nivoom.

Ahić se složio sa izvještajem da postoje međuljudski problemi u saradnji između policijskih agencija, Ministarstva sigurnosti te Državnog suda i tužilaštva, pa tako i u borbi protiv terorizma.

Prema izvještaju, Ministarstvo sigurnosti je 2017. predložilo zakon da se broj pripadnika SIPA-e koji djeluju u borbi protiv terorizma poveća na oko 50.

- Povećanje broja, kapaciteta, pa evo i  ljudstva, i prestrukturiranje, nabavka tehnologija i nove opreme, edukacija i trening, sve mora biti zasnovano na potrebi. Ako te potrebe nema – a realno govoreći, u ovom vremenskom periodu je nije bilo – mislim da ni to neko povećanje nije potrebno - kaže Ahić.

Izvor:   Birn

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije