open-navfaktor-logo
search
Ljubuški
Vukojević: Očekujemo oko devet hiljada tona visokokvalitetnog krompira
I pored enormnog skoka cijena repromaterijala, u prvom redu mineralnog đubriva koje je u odnosu na 2021. godinu skuplje za oko 400 posto, članovi Poljoprivredne zadruge Plodovi zemlje iz Ljubuškoga zasadili su kao i prethodne godine oko 350 hektara krompira.
02.04.2022. u 16:00
get url
text
Plastenik

- Samo godinu ranije stotinu kilograma mineralnog đubriva moglo se kupit za 48 maraka, a sad je 100 kilograma đubriva 200 maraka, što znači da je cijena skočila za 400 posto, rekao u razgovoru za Fenu Dubravko Vukojević, direktor Poljoprivredne zadruge Plodovi zemlje iz Ljubuškog.

Kako je pojasnio, prošle godine se za kilogram repromaterijala mogli kupit kilogram krompira, a ove godine krompir bi se morao prodavati (veleprodajna cijena) po dvije marke kako bi se ta cijena izjednačila.

Vukojević kaže kako je nezahvalno prognozirati kolika će biti ovogodišnja cijena krompira jer je teško izići na tržnicu s visokom cijenom na malu kupovnu moć kakvu imaju bh. građani.

 - Poskupilo je gorivo, struja i još ako tome dodamo i cijenu poljoprivrednih proizvoda, kud je prispio naš čovjek s malom kupovnom moći – navodi Vukojević.

Ističe kako bi se prva tura ranog krompira, plasteničke proizvodnje, mogla naći na tržnicama već 25. aprila.

Prema njegovim riječima, zadrugari i ove godine očekuju oko osam do devet hiljada tona visokokvalitetnoga, autohtonoga proizvoda.

Ljubuški rani krompir izvozi se u Hrvatsku, a pomalo i u Sloveniju, dok se u Bosnu i Hercegovinu mladi krompir najviše uvozi iz Egipta.

- Mladi krompir se uvozi unatoč činjenici da se jedino krompir proizvodi u većim količinama za bosanskohercegovačko tržište – ističe Vukojević koji se ne boji konkurencije već zasićenja tržišta.

Ako se zasiti tržište s egipatskim i drugim uvezenim krompirom propadosmo i mi domaći proizvođači i oni koji su uvezli taj krompir. Dolazi do obaranja cijena i nikome nije onda dobro, dodaje on.

Kaže kako mu nije jasno kako taj uvezeni krompir, uz visoke cijene i troškove za gorivo, odnosno prijevoz, može biti jeftiniji od domaćeg.

Vukojević napominje kako je bh. tržište nesređeno i da se još uvijek oko 90 posto poljoprivredne robe prodaje nacrno.

- Uglavnom plasiramo robu na veletržnicama jer nam trgovački centri ne žele otkupiti robu za račun - istaknuo je Vukojević.   

Stoga poziva mjerodavne institucije u državi da pomognu domaću proizvodnju time što će omogućiti poljoprivrednim proizvođačima plasman i u trgovačkim lancima za račun, a ne da se ta roba, koje ima, kako kaže, u dovoljnim količinama, uvozi iz drugih zemalja. 

Pored toga, on je apelirao na građane da podrže domaću proizvodnju kupujući ih i tako podrže zapošljavanje.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.