Od januara do juna 2023. godine iz BiH je izvezeno robe u vrijednosti 8 milijardi 908 miliona i 388 hiljada maraka, što je 4,03 posto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je u BiH uvezeno 13 milijardi 862 miliona i 121 hiljada maraka, ili 0,58 manje nu odnosu na uporedni period.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu je 64,3 posto i manja je za 3,47 posto.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Zdravko Marinković izjavio je da je smanjenje ukupnog izvoza posljedica smanjenja pojedinačnih tržišta Evropske unije usljed usporavanja privredne aktivnosti EU, te globalnih tržišnih ravnoteža izazvanim krizom u Ukrajini.

- U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima usljed stabilizacija tržišta, ali i smanjenja uvoza sirovina i repromatrijala za doradu - kazao je Marinković.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2023. godine je Evropska unija (73,1 posto izvoza i 66,4 posto uvoza, zatim zemlje CEFTA-e (sa 17,6 posto izvoza i 15,4 posto uvoza), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3 posto izvoza i 18,3 posto uvoza.

Pojedinačno, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu maraka su Hrvatska (16 posto izvoza i 18,08 posto uvoza), Srbija (12 posto izvoza i 13.84 posto uvoza), Njemačka (15,86 posto izvoza, 8,71 uvoza), Slovenija (8,79 posto izvoza i 8,37 posto uvoza), Italija (8,56 posto izvoza i 7,74 posto uvoza).

Najznačajnije izvozno tržište za privrednike iz BiH i dalje je Njemačka s ukupnim izvozom od 1 milijardu 413 miliona i 303 hiljade maraka i to predstavlja povećanje za 4,5 posto u odnosu na prvo polugodište 2022. godine.

- I pored ulaska njemačke privrede u recesiju u prvom kvartalu 2023. godine, izvoz je rastao usljed već unaprijed dogovorenih narudžbi i drugoročne saradnje - kazao je Marinković.

Od ostalih vodećih izvoznih tržišta u zadnjih nekoliko godina BiH ima pozitivne trendove sa Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom, te se ista dinamika može očekivati do kraja godine.

Najznačajnije vrijednosti izvoza u prvom polugodištu u ukupnom izvozu ostvareni su u izvozu električne energije (617 miliona, 284 hiljade i 531 KM), izolovane žice (351.945.912 KM), konstrukcijama (313.246.238 KM), sjedala (312.182.763 KM), namještaja i djelova (237.348.497 KM).

Najveći uvozni partner BiH je Hrvatska gdje značajan procenat predstavlja nafta i naftni derivati.

U prvoj polovini 2023. godine uvezeno je 757 miliona 580.579 maraka nafte, ulja i maziva što predstavlja oko 70 posto ukupnog uvoza nafte za BiH. Pored toga, BiH još dominantno uvozi kameni ugalj i ostala kruta goriva, električnu energiju, te prehrambene proizvode. Generalno, veliki procenat uvoza prehrambenih proizvoda otpada na susjedne zemlje Hrvatsku, Srbiju i Sloveniju.

Njaznačajniji uvoz u prvom polugodištu u ukupnom iznosu ostvareni su kod uvoza naftnih ulja (1 milijarda 80 miliona 045,393 KM), osobnih automobila i drugih motornih vozila (537 miliona 255.414 KM), lijekova (347 miliona 854.134 KM), kamenog uglja i briketa (332 miliona 065.108 KM), te alumunija u sirovim oblicima (245 miliona 028.334 KM).