Šest mjeseci od rasta akciza na gorivo

Da li je došlo do lančanog poskupljenja životnih namirnica?

Objavljeno: 26.08.2018. u 00:11 Autor: N.P.

Da će usvajanje seta zakona o akcizama rezultirati lančanim poskupljenima osnovnih životnih namirnica, teza je na kojoj su njegovi oponenti pravdali protivljenje prihvatanju ovih zakonskih rješenja neophodnih za izgradnju cestovne infrastrukture.

Podaci Federalnog ministarstva trgovine ukazuju da nije došlo do poskupljenja životnih namirnica

Nakon što je usvojen krajem prošle, set zakona o akcizama stupio je na snagu 1. februara ove godine te je protekao dovoljno velik vremenski period za utvrđivanje utemeljenosti najava o lančanim većim poskupljenjima osnovnih životnih namirnica.

Tako je, primjera radi, kilogram riže u januaru 2018. godine, prije stupanja na snagu seta zakona o akcizama, koštao prosječno 3,21 KM. U julu je kilogram riže, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, koštao prosječno 3,26 KM. Cijena kilograma polubijelog hljeba od pšeničnog brašna ostala je nepromijenjena – 2,41 KM. Cijena pšeničnog brašna porasla je sa 0,83 KM u januaru na 0.85 KM u julu ove godine.

Identična je ostala i cijena pasteriziranog i steriliziranog mlijeka u tetrapaku, dok je prosječna cijena tvrdokornog sira (edamer, trapist, gauda) viša za tri feninga u julu u odnosu na januar. Cijena kokošijih jaja je, suprotno predviđanjima, niža nakon uvođenja akciza u odnosu na prethodni period (0,27 KM/0,25 KM), baš kao i cijena kilograma industrijski proizvedenog maslaca ( 22,67 KM/22,11 KM). Niža je i cijena ulja, čiji je litar u januaru koštao 2,13 KM, a u julu 2,07 KM.

I kilogram kristalnog šećera nije poskupio stupanjem na snagu seta zakona o akcizama. U januaru je koštao 1,18 KM, a u julu 1,02 KM. Kilogram kuhinjske soli je skuplji za pet feninga, dok je kilogram kafe jeftiniji za dva feninga.

Prave usporedne statističke podatke ćemo, pojašnjava prof. dr. Muris Čičić sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, imati na kraju godine, ali do poskupljenja, tvrdi on, neće doći, baš kao što je tvrdio i prije stupanja na snagu seta zakona o akcizama.

- I dalje stojim iza onoga što sam onda govorio. Nije bilo nikakvog razloga da dođe do lančanog poskupljenja, pogotovo ne životnih namirnica. To su u suštini bile parole politikanata koji su napadali aktuelnu vlast iz svojih razloga pa su iskoristili akcize kao priliku. Onda su igrali na kartu neobaviještenosti ljudi, koji su razmišljali po logici da će, ako poskupi gorivo, sve poskupjeti, ali ne znajući kako se zapravo formiraju cijene – kazao je Čičić u razgovoru za Faktor.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu upozorava da su u javnosti prisutne dvije paralelne diskusije o posljedicama usvajanja seta zakona o akcizama. Jedna je ona politikantska, a druga je ona koja se vodi u okviru struke.

- Ljudi napadaju sve i svašta da bi dobili političke poene i na to se ja ne bih osvrtao jer ja govorim isključivo s aspekta ekonomskog razmišljanja. Druga linija je ova ekonomska. Ljudi koji nešto znaju o ekonomiji, koji znaju kako se formiraju cijene, kako živi realni sektor i kakva je situacija u BiH i Evropi na bazi svih činjenica koje saberu donesu zaključak da li će se desiti ovo ili ono, što ne znači da ćemo biti u pravu, ali imamo mnogo veću vjerovatnoću. Ono što se dešava u okviru politike, sa aspekta promoviranja nekih novih stranaka koje moraju da nađu svoje mjesto među glasačima, ja to ne bih komentirao. Oni rade šta znaju, samo da bi došli do određenog broja glasača i do određene medijske pažnje – pojašnjava Čičić.

Zanimljivo je da su među "najgrlatijim" protivnicima usvajanja ovog zakonskog rješenja, ali i zagovornici teze o lančanim poskupljenjima, bili i oni koji su u prethodnom mandatu predlagali istu mjeru za potrebe izgradnje cestovne infrastrukture.

VEZANI TEKST - Nije zaboravljeno: Drugovi pokušavaju sakriti da je i Nikšić tražio povećanje akciza

Izvor:   Faktor

Vezani članci

Iz kategorije