U nacrtu preporuka, za koje je izvjestioc bio hrvatski zastupnik Tonino Picula, Evropski parlament, uz otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, traži liberalizaciju viznog režima za građane Kosova i da se od zapadnobalkanskih zemalja zatraži jačanje napora u procesuiranju ratnih zločina i rješavanju pitanja nestalih osoba.

Evropski parlament, među ostalim, predlaže da se razmotri uvođenje odlučivanja kvalificiranom većinom u pitanjima koja se tiču pristupanja uz zadržavanje jednoglasnog odlučivanja u Vijeću samo za otvaranje i zatvaranje pristupnih pregovora, prenosi Hina.

Izvještaj bi trebao doći na dnevni red Evropskog parlamenta za usvajanje na plenarnoj sjednici u aprilu.

- Ovim preporukama Evropskog parlamenta o zapadnom Balkanu želimo poslati ključne poruke Evropskom vijeću, Komisiji i visokom predstavniku za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. To su podrška samom procesu proširenja EU i njegovom nastavku, te da se interna reforma Unije i njezino proširenje mogu i trebaju odvijati paralelno jer ne isključuju jedno drugo. Uz to, naglašavamo kako politička situacija unutar pojedinih članica Unije ne može biti razlog za suspenziju cijelog procesa proširenja - istaknuo je u četvrtak na sastanku Odbora za vanjske poslove EP Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu, prilikom predstavljanja nacrta preporuka za proširenje EU ususret summita u Zagrebu, saopćio je ured zastupnika.

Picula je potkraj novembra prošle godine imenovan izvjestioc za preporuke Evropskog parlamenta za zapadni Balkan, sa zadatkom da izradi set konkretnih preporuka koje će omogućiti uklanjanje blokada nastavku politike proširenja. Cilj je i doprinijeti otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te davanje novog zamaha procesu proširenja u ovom mandatu EU institucija uoči sastanak na vrhu EU-zapadni Balkan u Zagrebu 6. i 7. maja.

Picula je istakao kako je proširenje jedna od najuspješnijih politika EU još od njezinog osnivanja, doprinosi jačanju demokratije, mira i napretka diljem Evrope.

- Vjerodostojna politika proširenja strateško je ulaganje u uzajamnu sigurnost i prosperitet. Ta je vjerodostojnost došla u pitanje neotvaranjem pregovora o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom i smatram da je tu grešku potrebno ispraviti, već u martu. Nova predsjednica Komisije Ursula v.d. Leyen i visoki predstavnik Josep Borrell naglasili su kako će nova komisija biti geopolitička, a najbolji dokaz tih namjera bilo bi djelovanje u našem najbližem susjedstvu - rekao je Picula, navodi se u saopćenju.

Piculin izvještaj s preporukama podržava neke od ideja za novu nadograđenu metodologiju proširenja koju je predstavila Komisija. Primjerice, otvaranje poglavlja u ‘clusterima’, odnosno skupovima, kako bi grupiranjem tema i politika osigurali dubinu i kvalitetu reformi. Cilj je omogućit zemljama kandidatkinjama ostvarenje konkretnih rezultata uz istovremeno pregovaranje o različitim poglavljima.

Preporuke zahtijevaju i jasnija mjerila uspjeha i napretka za svaku pojedinu zemlju kandidatkinju, kao i kontinuiranu podršku tijekom procesa. Uz to, predlaže se da kandidatkinje koje su već otvorile pregovore mogu nastaviti po novoj metodologiji, ali samo ako to same zatraže.

Nadalje, Picula je naglasio kako će Parlament tražiti veću ulogu u procesu proširenja, zbog svoje posvećenosti jačanju demokratije u regiji, te kako bi kandidatkinjama izravno mogli pružiti veću podršku i pomoć.

Uz godišnje izvještaje, Picula je naglasio, važno je da kao predstavnici građana EU, zastupnici u Evropskom parlamentu izravno sudjeluju u procesu i pomažu u komunikaciji procesa u zemljama članicama.

- Očekujem da ćemo na Zagrebačkom summitu kroz dijalog stvoriti platformu za održiva ulaganja na zapadnom Balkanu i osigurati kontinuiranu podršku procesu proširenja u budućnosti - zaključio je Picula svoje izlaganje, saopćio je ured zastupnika.

U nedjelju navečer Picula je sudjelovao na radnoj večeri na kojoj su bili predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell te čelnici. Svrha toga sastanka bila je priprema za sastanak na vrhu EU-zapadni Balkan u Zagrebu 6. i 7. maja.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je u nedjelju, nakon radne večere sa čelnim dužnosnicima EU-a i čelnicima šest zemalja zapadnog Balkana u Bruxellesu, istakao kako postoji saglasnost između Hrvatske i čelnika evropskih institucija da zagrebački samit mora biti "svojevrsna prekretnica u politici proširenja".

- Naš je cilj bio staviti ovu temu na dnevni red i u tome smo uspjeli - rekao je Plenković.

Plenković je dodao da će nastojati da obje zemlje Sjeverna Makedonija i Albanija prije zagrebačkog samita dobiju odluku o početku pregovora. Ta odluka bila je blokirana na samitu u oktobru, ponajprije zbog protivljenja Francuske te Danske i Holandije, koje su se protivile otvaranju pregovora s Albanijom. Nakon što je Komisija predstavila prijedlog nove metodologije pristupnih pregovora, Francuska najavljuje da će povući svoje rezerve.