Zastupnicima se obratila 100-godišnja Margot Friedlander, koja je preživjela holokaust u Berlinu.

Kako je kazala, nije mogla vjerovati da je puštena iz nacističkog logora Auschwitz 27. januara 1945. godine.

- Izgubila sam nadu kada sam shvatila da više nikada neću vidjeti majku i brata koji su umrli u logoru - rekla je Friedlander.

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola podsjetila je i da je prva izabrana predsjednica Parlamenta Simone Veil jedna od preživjelih u holokaustu.

Dehumanizacija je otvorila vrata holokaustu

Poručila je da Evropski parlament neće zaboraviti holokaust.

- Holokaust je bio evropska katastrofa. Antisemitizam je doveo do katastrofe. Antisemitizam je dehumanizovao jevrejski narod. U nacističkoj Njemačkoj, ta dehumanizacija je otvorila vrata holokaustu. To nikada ne smijemo zaboraviti - kazala je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

Poručila je da "moramo držati oči otvorene, razumjeti zašto se to dogodilo i osigurati da se to ne dogodi ponovo".

U Evropskom parlamentu je održana i minuta šutnje za žrtve holokausta.

U parlamentu Savezne Republike Njemačke (Bundestag), Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, održana je također komemoracija za žrtve koje su u Drugom svjetskom ratu ubili nacistički oficiri.

Danas je obilježena 77. godišnjica zatvaranja nacističkog koncentracionog logora Auschwitz u kojem je u periodu od 1940. do 1945. godine ubijeno blizu milion ljudi.

Predsjednica Bundestaga Baerbel Bas kazala je da je potrebno paziti na antisemitizam koji još uvijek postoji u zemlji. Istakla je da sjećanje i obilježavanje nije dovoljno za borbu protiv antisemitizma.

Inge Auerbacher, koja je preživjela holokaust, u obraćanju zastupnicima pozvala je njemački narod da se suprotstavi antisemitizmu.

- Nažalost, ovaj rak se ponovo probudio i mržnja prema Jevrejima je ponovo postala uobičajena u mnogim zemljama svijeta, uključujući Njemačku. Ovo bolest se mora izliječiti što je prije moguće - kazala je Auerbacher.

Opisujući kako su ona i njeni roditelji nekim čudom pobjegli iz koncentracionog logora Theresienstadt i migrirali u New York nakon rata, Auerbacher je istakla:

- Ljudska mržnja je užasna stvar. Svi smo rođena braća. Moja najveća želja je da se svi ljudi pomire.

Predsjednik izraelskog Knesseta Mickey Levy je podsjetio na zločine nacističkog doba i pozvao na zaštitu demokracije.

- Ovo je mjesto gdje je čovječanstvo proširilo granice zla, mjesto gdje je gubitak vrijednosti pretvorio demokratski okvir u rasističku i diskriminacijsku tiraniju. Sada ovdje, unutar zidova ove kuće, još jednom doživljavamo krhkost demokratije i još jednom se podsjeća na našu dužnost da je zaštitimo - rekao je Levy.

Naveo je da je očuvanje sjećanja na holokaust težak zadatak koji svaka generacija mora ponovo preduzeti.

- Osamdeset godina možda nije dovoljno vremena da zacijele rane. Ali ujedinite sjećanje Izraelaca i Nijemaca. Obje zemlje su uspjele da prevaziđu historijsku traumu. I oba su važna za demokratiju - rekao je Levy.

Komemoraciji u zgradi Reichstaga u kojoj je bio smješten njemački parlament na početku nacističke ere, prisustvovali su i predsjednik Frank-Walter Steinmeier, premijer Olaf Scholz i brojni zastupnici.

Sovjetske trupe oslobodile zloglasni logor

Dan sjećanja na žrtve holokausta je dan kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima stradale tokom Drugog svjetskog rata.

U novembru 2005. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) jednoglasno je usvojila Rezoluciju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust.

Tog datuma 1945. godine sovjetske trupe oslobodile su zloglasni logor Auschwitz. Punih 60 godina radilo se na otkrivanju historijskih, kulturnih, psiholoških, civilizacijskih uzroka koji su omogućili pogrom Jevreja, ali i na pronalaženju odgovarajućeg lijeka da se to više nikada i nikome ne desi.

Auschwitz je bio najveći koncentracioni logor koji je osnovala nacistička Njemačka. Kroz ovaj logor je prošlo 1.300.000 ljudi iz Evrope, od kojih je 1.100.000 ubijeno. Oko 900.000 odmah je nakon dolaska ubijeno u gasnim komorama, strijeljano ili izgladnjivano do smrti, zbog čega je Auschwitz nazvan najzloglasnijim logorom smrti.