U proteklih 60 godina, ljeto se širom svijeta produžilo za 17 dana.

- Ljeta su sve duža i vruća, a zime sve kraće i toplije zbog globalnog zatopljenja - rekao je Yuping Guan, vodeći autor studije.

Svakako, duža ljeta mogu zvučati sjajno za odmor, ali ova produžena sezona mogla bi značajno uticati na naše zdravlje, okoliš i poljoprivredu.

Toplotni valovi bi trajali duže, bolesti koje prenose komarci mogle bi postati raširenije, sezona alergija na polen mogla bi postati ozbiljnija, a sezona rasta usjeva duža.

VEZANI TEKST - Spremaju li se puno gore katastrofe: Gradovi u SAD-u spaljeni do temelja, a naučnici kažu da je to očekivano

Studija otkriva da je ljeto duže, a to također utiče na početak svih godišnjih doba pa tako početak jeseni i zime kasni, prenosi CNN.

- Tokom perioda 1952-2011., dužina ljeta povećala se sa 78 na 95 dana, a proljeće, jesen i zima sa 124 na 115 dana, sa 87 na 82 dana i 76 na 73 dana - navodi se u studiji.

Većina regija na sjevernoj hemisferi već ima duža ljeta, ali u mediteranskoj regiji trajanje je duže za više od osam dana na deset godina od 1950-ih. Ovo možda ne zvuči previše, ali kroz duže vremensko razdoblje postaje sve značajnije.

Globalne temperature mora i kopna i dalje rastu u odnosu na prosjek.

Klimatske promjene uzrokovane emisijom stakleničkih plinova glavni su razlog.

Ako se ništa ne učini kako bi se ove emisije ublažile i usporili efekti klimatskih promjena, prema studiji bi ljeto moglo "evoluirati" i trajati pola godine do kraja ovog vijeka.

- Prema uobičajenom scenariju, proljeće i ljeto započet će otprilike mjesec dana ranije, jesen i zima počinju otprilike pola mjeseca kasnije, što rezultira gotovo pola godine ljeta i manje od dva mjeseca zime 2100 - navodi se u studiji.

VEZANI TEKST - Na Antarktiku izmjerena rekordna temperatura od 20,75 stepeni

Šta ovo znači za ljude?

Početak proljeća mjesec dana ranije mogao bi značiti katastrofalne gubitke za usjeve.

- Za monsunska područja, promjena godišnjih doba može promijeniti vrijeme monsuna. To znači da se mijenjaju i obrasci monsunskih kiša. Ovakve promjene se možda neće sinhronizirati s rastom usjeva - rekao je Guan za CNN.

Iz Agencije za zaštitu okoliša navode da bi to također moglo ograničiti vrste uzgajanih usjeva, potaknuti rast invazivnih vrsta ili korova ili povećati potražnju za navodnjavanjem, a mogla bi se poremetiti i funkcija i struktura ekosistema.

Promjena godišnjeg doba također će uticati na požare i valove vrućine, vjerovatno povećavajući njihovu pojavu.

Vrućine su u prosjeku već najsmrtonosnije u poređenju sa ostalim vremenskim događajima, poput poplave ili uragana, barem u SAD.