Voditeljica istraživanja Christine Kreuder Johnson kaže da trebamo pronaći sigurnije načine interakcije sa životinjskim vrstama jer oni "imaju sasvim dovoljno virusa koje bi dijelili s nama".

- Prelazak virusa sa životinja na čovjeka direktni je rezultat naših akcija koje uključuju divlje životinje i njihovo stanište. Posljedica je da dijele s nama svoje viruse. Ove akcije istovremeno prijete preživljavanju vrsta i povećavaju rizik od prelijevanja virusa. Zbog nesretnog poklapanja mnogih faktora, to stvara nered u kojem se sada nalazimo - rekla je Kreuder Johnson.

Tim je proučavao 142 poznata virusa koji se prenose sa životinja na ljude i vrste za koje se pretpostavlja da su pomogle tranziciji djelujući kao domaćini. Korištenjem IUCN-ovog Crvenog popisa ugroženih vrsta, ispitali su obrasce u njihovom broju, riziku izumiranja i uzrocima opadanja vrsta.

Otkrili su jasne trendove rizika prelijevanja virusa s životinja na ljude koji pokazuju kako su se ljudi tokom historije odnosili prema životinjama. Stoka dijeli najveći broj virusa s ljudima, s osam puta više zoonotskih virusa u poređenju s divljim sisavcima, navodi se u istraživanju.

- To je vjerojatno rezultat naših čestih bliskih interakcija s tim vrstama stoljećima - kažu istraživači.

Naučnici su također otkrili da divlje životinje koje su se povećale u broju i dobro se prilagodile okolišu kojim dominiraju ljudi dijele više virusa s čovjekom. To uključuje neke vrste glodavaca, šišmiša i primata koje žive među ljudima, u blizini naših domova i oko naših farmi i usjeva, što ih čini visokim rizikom za kontinuirani prijenos virusa ljudima.

Istraživači kažu da ugrožene i vrste na rubu izumiranja također predstavljaju rizik jer su zbog njihove situacije češće u kontaktu s ljudima koji pokušavaju postići oporavak populacije.

Utvrdili su i da se šišmiši opetovano navode kao uzročnici patogena s teškim posljedicama. Tu se ubrajaju: SARS, Nipah virus, Marburg virus i ebola virusi, navodi se u istraživanju.

Trebamo biti jako pažljivi u interakciji s divljinom i aktivnostima koje okupljaju ljude i divlje životinje. Očito ne želimo pandemije takvog razmjera, pa trebamo pronaći načine kako da sigurno suživimo s divljinom, jer nam ne nedostaje virusa - rekla je dr. Johnson.

Otkrića su objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society B.