Upitan da li će podržati izmjenu Izbornog zakona u BiH na način da se osigura legitimna politička zastupljenost Hrvata u Predsjedništvu BiH, Schmidt je kazao da je to zadatak za odgovorne u našoj državi.

- To je tema rasprave o ustavnom i izbornom zakonu. Mi s međunarodne strane samo ćemo pomoći, ali u biti oni trebaju odlučiti. Ja bih bio zadovoljan kad bi postigli dogovor - kazao je.

Govoreći o tome da li Hrvati imaju jednaka prava kao ostala dva naroda u BiH, Schmidt je kazao da je tek nekoliko dana u našoj državi i da mora prvo osluhnuti "kako narod diše".

- Mislim da se sad treba promotriti kako narod diše, kako biračko tijelo na to gleda. Mislim da se moramo usredotočiti na Daytonski sporazum. Neke su stvari ispravljene. Postoje tri konstitutivna naroda. Imamo i druge narode. Uglavnom narode koji nisu povezani s tim konstitutivnim narodima. Mislim da nije lako sve ih povezati, ali važno je na tome raditi - kazao je.

Osvrnuo se i na Milorada Dodika, odnosno njegovo nepriznavanje Schmidtove jurisdikcije na šta je kazao da je "vrlo jasno da ga je imenovala međunarodna zajednica".

- Ja sam u službi, ovdje sam, živim. Sve pozivam da barataju činjenicama, a ne svojim poimanjem svijeta - rekao je.

Spominjući svoje djelovanje u BiH, kazao je da predstoji veliki izazov.

- Postoje neke zapreke u funkcionalnosti državnih institucija. Država ovisi o osnovnoj saglasnosti. To ne znači da se treba napustiti individualni ili etnički identitet. Nipošto. No to se mora uskladiti zajedničkom koordinacijom. Iskusili smo to i s Evropom u cjelini. Evropska unija nije ništa drugo nego upravljanje kako bi se postigli kompromisi kod različitih mišljenja - smatra Schmidt.

Mišljenja je da se ne treba revidirati Dejtonski sporazum s obzirom na okolnosti.

- U pravilu se nešto revidira ako ste sigurni da će se dobiti nešto bolje. Ja ne vidim da se u ovim uvjetima o ičemu može raspravljati. Trebamo raditi na ispunjenju Dejtonskog sporazuma. To će se vjerojatno postići na putu do Bruxellesa, kad BiH postane članicom Evropske unije. Međunarodno zajednica je prisutna u BiH, ali iskreno, kao što to i jeste slučaj u svijetu, ta su nam mjesta svima vruća, glasna i bučna. Proteklih godina to nije bio slučaj s Bosnom i Hercegovinom. Srećom, jedan od uspjeha Dejtonskog sporazuma jest to što je uspostavljen mir. Ne puca se. Mislim da je to najveća prednost - poručio je Schmidt u Dnevniku HTV-a.

Konstatirao je i da u proteklih deset godina nismo vidjeli da stabilnost prati situaciju.

- Moramo se okrenuti poboljšanju i boljem položaju. Ja ovdje nisam samo zbog Angele Merkel. Kancelarka Merkel smatrala je nužnim da se razvoj ondje bolje sagleda i da se pomogne kako bi se približili hrvatskim i evropskim standardima. Ljude želimo pripremiti za bolji životni standard, za bolji život i bolju mogućnost ostanka u zemlji. Usput budi rečeno, 70 posto mladih ljudi u anketama govori da bi se rado preselili bilo gdje drugo. To nije dobro. Na tome moramo poraditi. Zato me kancelarka Merkel zamolila da dođem u BiH i da malo pomnije sagledam kako možemo pomoći i poboljšati život naroda - rekao je Schmidt za HRT.