Ipak, postoji mogućnost da nikada nećemo dobiti vakcinu protiv koronavirusa. Ian Sample, urednik naučne rubrike uglednog The Guardiana, donosi članak u kojem objašnjava zašto.

Citirao je glavnog medicinskog službenika Velike Britanije, Jonathana Van-Tama, koji je izjavio da nema stopostotne sigurnosti da će se doći do vakcine.

- Vakcine su u principu jednostavne, ali kompleksne u stvarnosti. Idealna vakcina štiti od infekcije, sprečava širenje zaraze i to radi na siguran način. Ali ništa od toga nije jednostavno napraviti, kao što nam pokazuje i historija vakcine - napominje Sample.

Navodi da je više od 30 godina prošlo otkako su naučnici izolirali virus HIV koji uzrokuje AIDS, ali i dalje nemamo vakcinu.

Denga groznica je identificirana još 1943, ali tek prošle godine je odobrena prva vakcina protiv nje.

Najbrže ikad proizvedena vakcina je ona protiv zaušnjaka. Cijeli proces je trajao svega četiri godine.

Naučnici su već radili na vakcinama protiv koronavirusa, tako da ne počinju od nule.

Ipak, najveća je zabrinutost u tome što koronavirusi u čovjeku ne pokreću imunitet koji traje dugo.

Gotovo četvrtinu običnih prehlada uzrokuju koronavirusi, no imunološki odgovor toliko brzo odlazi da se ljudi već sljedeće godine mogu opet zaraziti.

Naučnici sa Oxforda, koji razvijaju vakcinu nedavno su analizirali krv pacijenata koji su se oporavili od novog koronavirusa i pronašli su da nivo antitijela raste u prvom mjesecu nakon ozdravljenja, ali onda također počinje padati.

Njihove kolege sa Univerziteta Rockefeller u New Yorku otkrili su da većina oporavljenih od COVID-19, koji nisu otišli u bolnicu, nisu imala antitijela.

- To je jako izazovno. Ako obična infekcija ne daje veliki nivo imuniteta, osim kada govorimo o ozbiljnoj infekciji, šta može vakcina? Može bolje od toga, ali ne znamo hoće li tako biti. Ako će nas vakcina štititi godinu, novi koronavirus će među nama biti dugo - rekao je Stanley Perlman, dugogodišnji naučnik koji radi na istraživanju koronavirusa na Univerzitetu Iowa.

Genetska stabilnost virusa također je važna. Neki virusi, poput gripe, mutiraju toliko brzo da proizvođači vakcine moraju raditi nove formulacije svake godine.

Rapidna evolucija HIV-a je razlog zašto i dalje nemamo vakcinu protiv takvog virusa.

Za sada, Sars-CoV-2 se čini stabilan, no ima mutacije, kao i svi virusi. Neke genetske promjene su već uočene na proteinu virusa, što je baza za većinu vakcina.

Ako taj protein previše mutira, onda antitijela koja dobijemo preko neke vakcine neće biti dovoljna da spriječe infekciju.

Hoćemo li dobiti vakcinu protiv novog koronavirus? Vjerovatno da. Proces je, doduše, iznimno kompliciran, a glavni naglasak je stavljen na stroge kontrole sigurnosti kako vakcina ne bi uzrokovala opasne nuspojave.

- Najvjerovatnije, vakcina protiv novog koronavirusa neće biti 100 posto učinkovita. U razvoju se koristi barem osam različitih pristupa. Idealna, vakcina koju dobijemo će stvoriti konstantnu i visok nivo antitijela za uništavanje virusa i stvaranje T-ćelija za uništavanje zaraženih ćečlija. Ipak svaka vakcina je drugačija i danas niko ne zna kakav je odgovor imunološkog sistema dovoljno dobar - kaže urednik naučne rubrike The Guardiana.