Najveća odgovornost je svakako na predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji. Za razliku od perioda u kojem je preuzimao dužnost, kada je javnost imala priliku na dnevnoj bazi svjedočiti njegovim istupima, Tegeltija je u posljednjih nekoliko sedmica "upravljač" Vijeća ministara BiH prebacio na autopilot.

Da pozicija u vlasti stranke kojoj pripada ne ovisi o kreditima kod međunarodnih finansijskih institucija, što Tegeltiju primorava da se barem povremeno bavi svojim poslom, javnost bi vjerovatno živjela u uvjerenju da se predsjedavajući Vijeća ministara BiH nalazi u prinudnoj samoizolaciji.

Istina je da su kreditna zaduženja nužna za prevazilaženje postojećih i nadolazećih ekonomskih izazova uzrokovanih pandemijom koronavirusa, ali njihovo ugovaranje nije jedina stavka u opisu posla predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Predsjedništvo BiH je, podsjetit ćemo, na sjednici održanoj 16. marta zatražilo od Vijeća ministara BiH da se broj graničnih prijelaza svede na minimalan broj neophodan za povratak državljana BiH i nesmetan promet robe. S obzirom da se to nije dogodilo, te da su desetine hiljada državljana BiH i stranih državljana prelazili granične prijelaze na kojima nisu uspostavljeni karantinski šatori, Predsjedništvo BiH je ponovo 22. marta uputilo zahtjev Vijeću ministara BiH da "bez odlaganja zatvori sve granične prijelaze za prelazak ljudi, osim onih gdje su uspostavljene karantene u šatorima Oružanih snaga BiH". Ti granični prijelazi su, međutim, još uvijek u funkciji.

Nulti pacijenti u BiH su uglavnom osobe koje su u našu zemlju došle iz inostranstva, nerijetko u periodu nakon što je Predsjedništvo BiH sugeriralo da se na graničnim prijelazima uspostave karantinski šatori, što dovoljno govori o obimu štete koju je Vijeće ministara BiH napravilo neadekvatnim postupanjem.

Za borbu protiv koronavirusa je potreban novac, odnosno potrebno je usvajanje budžeta institucija BiH za 2020. godinu. Prijedlog tog budžeta je usvojen i dostavljen Predsjedništvu BiH, ali uz Tegeltijin glas "protiv".

Dama koju možete vidjeti na fotografiji iznad je Ankica Gudeljević. Ona je ministrica civilnih poslova BiH, ili bi barem to trebala biti.

Jedna od osnovnih nadležnosti Ministarstva civilnih poslova BiH je koordiniranje aktivnosti, usklađivanje planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije u oblasti zdravstva. To u praksi znači da Gudeljević u jeku pandemije koronavirusa ne bi trebala "silaziti sa ekrana". Činjenica da smo priložili njenu fotografiju da znate kako izgleda dovoljno govori o njenom angažmanu.

Evidentno je da su dvije ključne osobe u Vijeću ministara BiH, barem kada je u pitanju borba protiv pandemije koronavirusa, debelo zakazale, te da je njihov aktivniji angažman u narednom periodu neophodan kako bi državni nivo ponudio kvalitetniji odgovor na aktuelne izazove.

Izvještaj o dosadašnjem radu Vijeća ministara BiH će se u ponedjeljak naći pred članovima Predsjedništva BiH, koji će biti u prilici dati svoj sud o aktivnostima koje je ta institucija i svi njeni ministri pojedinačno u okviru svojih nadležnosti proveli u proteklom periodu.