Saslušanje ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edina Forte o nezadovoljavajućim rezultatima rada, o čemu je nadležna parlamentarna komisija sačinila izvještaj i u prošlu srijedu odlučila uputiti ga Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, samo je jedno u nizu saslušanja bh. funkcionera koje su razne komisije Parlamenta BiH održale proteklih mjeseci.

Tako je Fortu u više navrata javno saslušavala Komisija za borbu protiv korupcije i to nedavno zbog Južne interkonekcije i izmjena Zakona o BHANSA-i, a prošle godine zbog dodjele javnih poslova poput homogacije i certifikacije drugim firmama i organizacijama.

Ista komisija je saslušavala direktora Uprave za indirektno oporezivajne BiH Zorana Tegeltiju zbog projekta kupovine zgrade UIO u Banjoj Luci, dok je Komisija za vanjske poslove Zastupničkog doma u januaru saslušala ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića zbog otkazivanja Samita lidera Zapadnog Balkana u Neumu. Na tom saslušanju nije se pojavila predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.

Postavlja se pitanje šta je bilo sa svim ranijim saslušanjima i kakve efekte uopće imaju.

Zastupnik NiP-a Nihad Omerović, član komisija za vanjske poslove i za saobraćaj i komunikacije, kazao je da su ta saslušanja više političkog karaktera, te da bez pokretanja prekršaja ili krivične odgovornosti nema ništa.

- Ali postoji realna opravdana uloga saslušanja u smislu da ona upale alarme nadležnih institucija koje prate rad službenih lica koja se saslušavaju. Komisija ne može sankcionirati, ona dostavlja Zastupničkom domu izvještaj da se dom odredi – rekao je Omerović.

Na pitanje da li se dosad ikome upalio alarm, odgovorio je da, što se tiče efekata saslušanja, on nema podatak da je neko procesuiran, da je podignuta optužnica ili da se vodi sudski postupak.

Zastupnik SDA Safet Kešo, koji je član komisija vanjske poslove i za borbu protiv korupcije, istakao je da postoje teme gdje nije moguće ustanoviti materijalnu štetu kao što je otkazivanje Samita u Neumu, ali su političke štete ogromne i saslušanje je moralo imati tu političku težinu.

- Zašto su dozvolili da se dogodi takav neviđen šamar BiH na međunarodnom, diplomatskom planu. Cilj saslušanja je bio da se uozbilje. Mislim da je postignut tu efekat bez obzira na drskost ministra. Imat ćemo u ponedjeljak (danas) na Komisiji za vanjske poslove materijal o tom javnom saslušanju. Na to saslušanje nije došla predsjedavajuća Vijeća ministara, ali ispada da Krišto nije uredno ni pozvana, po poslovniku – dodao je Kešo.

Kada su u pitanju druga saslušanja, dalje naglašava Kešo, tu postoji priča o nekim finasijskim tokovima koji postaju značajni.

- Kod saslušanja u vezi s homologacijom, Forto je lopticu prebacivao na teren prethodnika, nekog uhodanog sistema. Kad je bilo saslušanje zbog Južne interkonekcije, tu smo opet neke stvari istjerali na čistac. Pokazalo se da ministar Forto ne poznaje svoje nadležnosti, da ne razlikuje transport energenata od energije. I taj će se izvještaj uraditi, vidjet ćemo mjere koje ćemo predložiti.

Nismo tematizirali još jednu temu, a to je saslušanje Forte u vezi s digitalizacijom javnog RTV sistema mada sam ja tražio da to Tužilaštvo uzme u razmatranje. Riječ je o tome, prema mom uvjerenju, a konsultovao sam i mnoge, da se dogodila nedozvoljena radnja – rekao je Kešo.

Kazao je da komisije svaki put put gdje ima osnova predlažu zaključak da materijal proslijede i Tužilaštvu "kao posljednji korak koji možemo učiniti".

- Vidjet ćemo efekte saslušanja, a gdje god ima osnova, mi ćemo slati materijal Tužilaštvu – dodao je Kešo.

Zastupnik NES-a Jasmin Emrić, član komisija za saobraćaj i komuniakcije i za borbu protiv korupcije, na pitanje efekata brojnih saslušanja odgovorio je da komisije informacije šalju u Zastupnički dom s prijedlogom zaključaka. Stava je da se taj instrument parlamentarnog nadzora mora koristiti, "da predlažemo konkretno djelovanje prema nadležnim institucijama".

O ovom posljednjem saslušanju Forte zbog lošeg rada Ministarstva je Komisija za saobraćaj i komunikacije Zastupničkog doma sačinila izvještaj i u srijedu odlučila uputiti ga Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH sa zaključcima.

Zaključci su da Ministarstvo na čijem je čelu Forto što prije dostavi zakone koji su i obećani u programima rada za 2023. i 2024. godinu, kao i da bude osigurana odgovarajuća etnička zastupljenost državnih službenika i namještenika po posljednjem popisu.

U samom izvještaju je istaknuto, između ostalog, kako Forto ne prisustvuje baš sjednicama Komisije iako je pozivan, te da nakon više od 18 mjeseci nije postupio po zaključku Zastupničkog doma da dostavi izmjene i dopune Zakona o sigurnosti saobraćaja u smislu sankcioniranja bahate vožnje. Prigovoreno mu je da od 11 obećanih zakona u programu rada nije uputio nijedan.

- Ministar je u odgovoru naveo da je on predložio te zakone u Programu radu, da je vjerovao da trebaju raditi na njihovom donošenju, ali su se u međuvremenu pojavile potrebe i za drugim prijedlozima zakona, uključujući i spomenuti Zakon o BHANSA-i – piše u izvještaju.

U izvještaju se posebno spominju upravo dopune Zakona o BHANSA-i, gdje se ukida ograničenje broja mandata rukovodstva, a upravo je na čelu BHANSA-e drugi i zasad posljednji mandat Davorin Primorac, zet Dragana Čovića, lidera HDZ-a i člana rukovodstva Doma narod Parlamenta BiH.

- Ministar je odgovorio da zakon isključivo tretira mogućnost jedne osobe da se više od dva puta prijavi na konkurs, da ga Vijeća BHANSA-e predloži i da Vijeće ministara BiH izglasa tu osobu, kako god se ona zvala, a ne ta osoba o kojoj se govori. Ako Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine propisuje da ne može biti ta osoba, neka ne bude. Vjeruje da je ovo ključni zakon i želi evropsko rješenje, a ne rješenje hoće li biti zet ili neko drugi – navodi se u izvještaju.

Forti je zamjereno i da ni nakon godinu i 30 dana nije donio izmjene pravilnika kojim se propisuje način obilježavanja vozila osoba sa invaliditetom na šta je Forto odgovorio da korespondencija sa entitetskim i kantonalnim ministarstvima dugo traje, pitan je o Unskoj prugi, zašto preduzeće Putevi RS-a provodi javnu nabavku za izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare, zašto Hrvatska i na osnovu koje odluke kontrolira četvrtinu zračnog prostora BiH...

Kompletan taj izveštaj možete pročitati na ovom linku.