Ramazanske novine: Uvaženi reisul-ulema, na čelu ste Islamske zajednice skoro deceniju, i u drugom ste mandatu na poziciji vrhovnog poglavara. Zajednica je u tom periodu reorganizovana i ojačana. Koliko je ona u mogućnosti odgovoriti izazovima ovoga vremena na očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta i naše tradicije, ali i pomoći našem narodu u raznim teškim situacijama?

Reisu-l-ulema: Zajednica je prije svega jaka onoliko koliko je mi muslimani osjećamo svojom. Njeni organi, institucije, ustanove, njeno pravno uređenje i efikasnost se uvijek mogu jačati i razvijati. Ali pravi pokazatelj naše snage je naše jedinstvo, naš osjećaj zajedništva i rad za više ciljeve naše vjere i naroda na dobrobiti svakog Božijeg stvorenja, svakog muškarca i žene. Neumjesno je da ja ocjenjujem vlastiti rad. To će ako Bog da drugi raditi i rade. Ali mi je želja da Zajednicu konstantno razvijamo i jačamo na svim njenim nivoima i u svim segmentima naše misije. Ne zato što je ona sama sebi cilj, nego zato što je ona garant našeg institucionalnog jedinstva i opstojnosti, što je uvjet svih uvjeta za misiju očuvanja islamskog učenja, emaneta vjere i čistog Tevhida na ovim našim prostorima.

Ramazanske novine: Trideset godina je prošlo od vremena kada su Bošnjaci u agresiji na Bosnu i Hercegovinu (1992-1995) spašavali svoje živote i domovinu. Naše sadašnje političko i životno okruženje pokazuje nam da ideologije i projekti koji su tada doveli do neslućenih ubijanja i razaranja i dalje žive i djeluju. Kako se trebamo nositi sa stalnim egzistencijalnim pitanjima i boriti za sigurniju i bolju budućnost?

Reisu-l-ulema: Nažalost, nadali smo se da će nakon genocida i drugih stravičnih zločina nad našim narodom devedesetih, koji su se, pravdi za volju, dešavali i ranije, ali su ovaj put počinjeni pred očima čitavog svijeta, zadokumentovani dok su se dešavali i presuđeni pred međunarodnim sudovima, svjetska, ali prije svega naša regionalna javnost shvatiti o kako zlim ideologijama se radi i da će one biti poražene. Nažalost, to se nije desilo. Naprotiv, ne samo da kod onih koji su planirali, proveli i kasnije pokušavali prikriti genocid i udružene zločinačke poduhvate protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka kao naroda nije došlo do suočavanja s prošlošću, nego oni u globalnom svijetu koji se ubrzano mijenja pokušavaju naći one koji će ih u njihovim zlim namjerama podržati, kako bi, izgleda, završili posao koji nisu mogli devedesetih.

Postoji plan da Bošnjaci nestanu kao narod, ili barem da ne budu politički suveren narod, odnosno da budu svedeni na vjersku manjinu na dijelu teritorije. Autori tog plana ne čine puno da svoje namjere skriju. Oni vrebaju svoju priliku, neko veliko novo globalno preslagivanje pa da ponove ono što su radili od vremena srednjovjekovne bosanske kraljevine, progona bosanskih patarena, istrage poturica i realizacije zle ideologije Načertanija, a to je genocidni projekat uništenja muslimana kao Drugih, a u konačnici Bošnjaka i države Bosne kao političkog okvira koji ih štiti.

Otud potreba da se veličaju ratni zločinci i njihovi politički rezultati, otud agresivna svetisavizacija i donekle ustašizacija kulturnog, obrazovnog i medijskog prostora, svakodnevno ponižavanje, ismijavanje i dehumanizacija Bošnjaka koje nazivaju muslimanima kao da je to pogrdan naziv, onima kojima treba sapun, i šta sve što čujemo od najviših državnika naših susjeda i komšija. Cilj ovog hibridnog rata je održati zlu ideologiju živom, dok se ne ukaže povoljna prilika da ta mržnja koju svakodnevno siju ne postane gorivo nekog novog sukoba i ne daj Bože novog genocida. Sve ovo nas s razlogom zabrinjava kao narod i kao Zajednicu vjernika. Islamska zajednica se ne miješa u politiku, niti to želi, ali dijeli strahove svojih pripadnika i ja kao reisu-l-ulema imam obavezu da o tim strahovima javno progovorim.

Ramazanske novine: Mnogi međunarodni faktori uključeni su na razne načine u našu političku i društvenu stvarnost. Vi skoro svakodnevno s njima razgovarate i upoznati ste sa stajalištima međunarodnih zvaničnika naspram Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Šta bi nama trebali biti prioriteti u djelovanju u svakodnevnici kao i strateški ciljevi dugoročno gledano?

Reisu-l-ulema: Snažne nacionalističke politike naših susjeda u Bosni i Hercegovini i okruženju, te njihove veze sa nekim režimima koji ne baštine ono što nazivamo evropskim vrijednostima nas s razlogom brinu. Ne možemo se praviti da to ne vidimo i ne čujemo i ne možemo se opustiti dok ne budemo sigurni da smo kadri odlučivati o svojoj sudbini, da imamo svoju građansku političku volju koju možemo pretočiti u odluke i da imamo mehanizme kojima ćemo se moći zaštititi u slučaju da oni koji svoju mržnju i prijezir prema nama ne kriju, odluče ponovo krenuti u neku novu agresiju i ne daj Bože genocid. Mislimo da je to prioritet ove generacije i da moramo uraditi više kako bi se naši strahovi čuli, kako bi naši prijatelji u svijetu ali i među našim komšijama, prije svega Srbima i Hrvatima, shvatili šta mi to želimo.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.