Javnost u Bosni i Hercegovini je u proteklom periodu zabilježila najmanje dva samoubistva zbog govora mržnje i ismijavanja na društvenim mrežama. Da je širok dijapazon negativnih posljedica po društvo i da opasnost sve učestalije vreba na digitalnim medijima, potkrijepljuju i činjenice da je većina odlazaka ljudi na strana ratišta počela upravo kontaktima na društvenim mrežama i forumima internet-portala, kao i da je potvrđena optužnica protiv pojedinca koji je društvene mreže koristio za širenje govora mržnje i huškanje protiv ljudi iz medijske i zajednice civilnog društva u BiH.

Činjenica je i da su mladi najranjivija grupa koja je najviše izložena na ovim medijima i da samo edukacija uz sistemski pristup institucija može biti rješenje koje će voditi ka prepoznavanju prijetnji, opasnosti i spriječavanju posljedica koje proizilaze iz toga.

Adekvatan odgovor na ovu problematiku je ponudilo udruženje „Ja bih u EU“, koje je u posljednje dvije godine kroz projekat „Mladi bh. monitori prate i izvještavaju o nasilnom ekstremizmu“, koji je podržala Ambasada Kraljevine Nizozemske u BiH, obučilo 40 mladih monitora iz cijele BiH da prate i prepoznaju sumnjivi sadržaj koji može voditi ka govoru mržnje, radikalizmu ili ekstemizmu.

„Ovaj projekat je pokrenut, kako bi pomogli kreirati odgovor i suprotstavljanje govoru mržnje, huškanju, ekstremizmu i sličnim destruktivnim pojavama u javnoj komunikaciji, prvenstveno među mladima“, rekla je Lara Sutović iz Udruženja „Ja bih u EU“.

Monitori su analizirali više od 260.000 sadržaja na društvenim mrežama i forumima portala, a one sumnjive su postavili u bazu „Hub za digitalnu sigurnost“ koja se nalazi na platformi www.prepoznaj.ba i koji su dostupni svima koji se bave sprječavanjem govora mržnje ili širenja radikalizma i ekstremizma na internetu i medijima. Na platformi se također mogu pronaći i informacije o projektu, analize, razni dokumenti i veoma koristan Priručnik za prepoznavanje govora mržnje.

Jedan od zaključaka analize ovih sadržaja i poruka mladima je „da se kritički trebaju odnositi prema sadržajima i komentarima na društvenim mrežama, jer nije sve što piše istina i da prepoznate sumnjive i neželjene sadržaje trebaju prijaviti“, zaključio je profesor Zlatan Bajramović, sa fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Procjena Udruženja u ovom projektu je i da su neki od ključnih razloga prisutnosti govora mržnje u BiH loše obrazovanje, nedostatak medijske pismenosti,  nezaposlenost ili jak uticaj radikalnih grupa ili pojedinaca, nepostojanje sistemske podrške ljudima koji su u teškim životnim situacijama, ali i izostanak ozbiljnih sankcija za govor mržnje i huškanje između ostalog i na društvenim mrežama. 

„Mladi su izloženi sofisticiranim načinima uvlačenja u komunikacije sporne s aspekta društvene prihvatljivosti, a njihova radikalizacija se dešava u krugovima porodice i prijatelja, tokom društvenih okupljanja u privatnosti domova, kroz ličnu interakciju s osobama koje u zajednici predstavljaju autoritete. Sve to prati vršnjačka interakcija na društvenim mrežama i čini se da je uloga društvenih medija, posebno YouTube-a, primarna u pojedinačnim slučajevima radikalizacije“, poručuju iz JaBiH EU i pozivaju mlade ljude da ne koriste govor mržnje i ne nasjedaju na radikalne poruke i komunikaciju.

Udruženje je također u okviru ovog projekta uz pomoć partnera - MUNJA, Perpertuum Mobile, Cereebra Banja Luka, Centar za djecu, mlade i porodicu Laktaši i Omladinski resursni centar Tuzla, organizovalo susrete i edukaciju za više stotina mladih ljudi u raznim gradovima u BiH, a 24.5.2024. godine će u Međunarodnom centru za djecu i mlade u Sarajevu, organizovati završni događaj projekta - regionalni panel na kojem će mladi moći čuti još dosta korisnih informacija i savjeta na ovu temu.